Kompanije moraju slušati kupce

Bez autora
Dec 13 2012

Među prvih 50 proizvoda na listi najjačih brandova na tržištu bivše Jugoslavije, koje sa 22 miliona stanovnika nije beznačajno, nalazi se samo jedan brand (Violeta) iz Bosne i Hercegovine. Riječ je o proizvodima široke potrošnje. To što stanovnici bivše zemlje u istraživanju koje je agencija Valicon provela u maju i junu nisu mogli izdvojiti više bh. proizvoda i potcrtati da su to jaki brandovi je problem koji bi trebao zabrinuti naše proizvođače. Ohrabrujući je podatak da je kod pojedinih brandova iz BiH primijećen pomak. Proizvodi nastaju u tvornici, a brandovi su ono što kompanije kreiraju i nude tržištu. Razlika se pravi u promotivnoj podršci i razvoju promotivnih elemenata, komunikacijskim elementima, imenu ili značenju imena proizvoda. Jasno je da BiH ima puno više proizvoda, osim "Violete", ali je primjetna neodgovarajuća marketinška podrška brandovima od kompanija.

Kompanije moraju slušati kupceMeđu prvih 50 proizvoda na listi najjačih brandova na tržištu bivše Jugoslavije, koje sa 22 miliona stanovnika nije beznačajno, nalazi se samo jedan brand (Violeta) iz Bosne i Hercegovine. Riječ je o proizvodima široke potrošnje.

To što stanovnici bivše zemlje u istraživanju koje je agencija Valicon provela u maju i junu nisu mogli izdvojiti više bh. proizvoda i potcrtati da su to jaki brandovi je problem koji bi trebao zabrinuti naše proizvođače. U Valiconu su rekli da je ohrabrujući podatak kako je kod pojedinih brandova iz BiH primijećen pomak. 

Podrška kompanija

O ovoj temi jučer smo razgovarali sa Nenadom Brkićem, profesorom sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koji kaže da proizvodi nastaju u tvornici, a da su brandovi ono što kompanije kreiraju i nude tržištu.

"Razlika se pravi u promotivnoj podršci i razvoju promotivnih elemenata, komunikacijskim elementima, imenu ili značenju imena proizvoda. Jasno je da BiH ima puno više proizvoda, osim "Violete", ali je primjetna neodgovarajuća marketinška podrška brandovima od kompanija. Ako pogledate listu najboljih brandova u BiH vidjećete da je među njima najmanje 15-20 hrvatskih ili između sedam i deset srbijanskih. U isto vrijeme na listama najpopularnijih brandova u Hrvatskoj i Srbiji nećete naći nijedan iz naše zemlje", kaže Brkić.

Naš sagovornik ističe da brandove nije moguće razvijati bez marketinške i medijske podrške. On dodaje da kompanije moraju pažljivije slušati kupce kako bi priča o brandovima bila ispričana na način da se svide kupcima i da to ima neke veze s njima.

"Za razvoj branda na nivou kompanije najodgovornija je kompanija, ali na njen i imidž njenog proizvoda utiče i imidž Bosne i Hercegovine, pogotovo u međunarodnom marketingu. Bilo bi dobro da svi imamo dobar imidž jer bismo onda postigli sinergiju", kazao je Brkić.

Prije rata je BiH imala dobre proizvoda široke potrošnje, a ponešto od toga je ostalo i poslije rata. Tu je svijetao primjer "Violete" koja se brandirala nakon rata. Očito je da je za proboj bh. kompanija na regionalno tržište potrebno više, ali ako je proizvod loš, kaže naš sagovornik, ništa mu ne može pomoći.

Imamo šansu

"Naši proizvodi imaju šansu na regionalnom tržištu. Tu se možemo pozicionirati najlakše i sa najmanje ulaganja, ali i dalje ostaje pitanje kvaliteta proizvoda i mogućnosti da održavamo kvalitet. Jedna kampanja nije dovoljna jer dolazi konkurencija i zaokuplja pažnju potrošača", kazao je Brkić.

Brandiranja nema bez reklama, a pozitivne strane domaćih reklamnih kampanja su kreativnost. Brkić kaže da naše reklame zaostaju u čvršćoj povezanosti sa prodajom i marketing-strategijama firmi u smislu da potiču kupce da kupuju ponuđeni proizvod.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik