Lažna sniženja i dalje opstaju. Jedna od najstarijih trgovačkih varki još nije iskorenjena, a to nam pokazuju i podaci Tržišne inspekcije. U toku protekle godine inspektori su obavili 274 kontrole prodaje robe na popustima i čak u 52 slučajeva naišli na ono što oni nazivaju „prevarnim oglašavanjem”. Ove godine se situacija čini nešto bolja, jer je od 554 kontrola, u 36 slučajeva ispalo da je sniženje prevara. Ali, valja podsetiti da smo tek na početku velikih letnjih popusta, kao i da će do kraja godine doći nova, tako da nam porazna statistika ponovo preti. Kako se prodaja robe sa sniženim cenama uglavnom odnosi na onu koja je sezonskog karaktera, kontrole Tržišne inspekcije obavljaju se u periodu prelaza iz jednog u drugo godišnje doba, odnosno u periodima kada je pojačana prodaja robe na sniženjima. Zato je Tržišna inspekcija u toku prethodne godine u periodu jesenjih rasprodaja i početkom ove godine u periodu zimskih rasprodaja obavila pojačani nadzor u maloprodajnim objektima u kojima je bila istaknuta oglasna poruka u vezi sa sniženjem cena robe.
Lažna sniženja i dalje opstaju. Jedna od najstarijih trgovačkih varki još nije iskorenjena, a to nam pokazuju i podaci Tržišne inspekcije. U toku protekle godine inspektori su obavili 274 kontrole prodaje robe na popustima i čak u 52 slučajeva naišli na ono što oni nazivaju „prevarnim oglašavanjem”.
Ove godine se situacija čini nešto bolja, jer je od 554 kontrola, u 36 slučajeva ispalo da je sniženje prevara. Ali, valja podsetiti da smo tek na početku velikih letnjih popusta, kao i da će do kraja godine doći nova, tako da nam porazna statistika ponovo preti.
– Kako se prodaja robe sa sniženim cenama uglavnom odnosi na onu koja je sezonskog karaktera, kontrole Tržišne inspekcije obavljaju se u periodu prelaza iz jednog u drugo godišnje doba, odnosno u periodima kada je pojačana prodaja robe na sniženjima. Zato je Tržišna inspekcija u toku prethodne godine u periodu jesenjih rasprodaja i početkom ove godine u periodu zimskih rasprodaja obavila pojačani nadzor u maloprodajnim objektima u kojima je bila istaknuta oglasna poruka u vezi sa sniženjem cena robe – navode u Tržišnoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede i trgovine.
Kako kažu, kontrolisali su prodaju sezonske robe, odeće i obuće u tržnim centrima i ulicama u centralnim zonama gradskih naselja u Srbiji, a kontrole su organizovane na osnovu prikupljenih podataka iz prijava potrošača. Rezultati nisu nimalo pohvalni.
– U toku ove godine u skladu sa planom rada Sektora tržišne inspekcije izvršene su 554 kontrole u kojima je zbog povrede odredbi Zakona o oglašavanju doneto 36 rešenja u upravnom postupku kojim je zabranjeno oglašavanje sniženja cena na nedozvoljen način iz razloga što su oglasi sadržali prevarne poruke u pogledu vrste robe, perioda trajanja sniženja i drugih nepravilnosti. U ovom periodu doneto je 35 rešenja o otklanjanju utvrđene povrede Zakona o trgovini sa aspekta uočenih nepravilnosti kod isticanja i obeležavanja cena na robi sa sniženjem. Zbog toga je podneto devet prijava za privredni prestup i 37 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu za prekršaje. Što se tiče protekle godine, obavljene su 274 kontrole u kojima su zbog povrede propisa iz nadležnosti tržišne inspekcije, Zakona o oglašavanju i Zakona o trgovini, doneta 52 rešenja kojim je zabranjeno prevarno oglašavanje, podneto šest prijava za privredni prestup i 48 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka – navode u inspekciji.
Tri najčešće prevare
U Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije (NOPS) navode da postoje tri najčešća načina varanja kupaca kada je o lažnim sniženjima reč, kao i da su žalbe potrošača gotovo svakodnevne, naročito u ovo doba godine.
– Prosto je neverovatno da u 21. veku još nije izumrla jedna od prvih varki onih trgovaca koji ne posluju fer i korektno. Prvi problem je prevara sa visinom sniženja, odnosno to da li je nešto zaista sniženo 70 odsto ili nije. Drugi problem sa akcijama i sniženjima jesu male količine robe. Neretko se desi da se ono što je na sniženjurasproda veoma brzo, i to zato što trgovac nije obezbedio dovoljne količine. To treba kontrolisati, odnosno odrediti koju količinu robe čiju akciju prodavac oglašava on mora i da ima – ističe Goran Papović, predsednik NOPS-a, dodajući da postoji i treći problem.
– To su takozvane stalne akcije. To često viđamo na izlozima. Piše, na primer, stalno sniženje od 50 odsto. Ja to ne razumem, od koje cene 50 odsto, ako je sniženje non-stop – pita se on.
Na pitanje, kome kupci da se požale ukoliko posumnjaju u regularnost sniženja, Papović odgovara:
– Mogu da se požale potrošačkim organizacijama, a mi ćemo zatražiti od inspekcije da izađe na teren ili ćemo neodgovorne trgovce izložiti stubu srama, što i radimo – zaključuje on.
Kazne i do 3.000.000 dinara
Inspektori kažu da oni nemaju ovlašćenja da izriču novčane kazne, već da nadležnom sudu za prekršaje i javnom tužilaštvu podnese zahteve i prijave za pokretanje prekršajnog postupka ili predloga za pokretanje postupaka za privredni prestup.
– U slučaju dela privrednog prestupa propisane su novčane kazne za pravno lice od 300.000 do 3.000.000 dinara, a za delo prekršaja preduzetnika u rasponu od 100.000 do 500.000 dinara – navode u Tržišnoj inspekciji, navodeći da im tek predstoji veliki posao kontrolisanja sniženja cena.
– Ekonomska kriza dovela je do smanjene kupovne moći, pa trgovci sve više pribegavaju privlačenju potrošača prodajom robe sa sniženim cenama. To ponekad dovodi do oglašavanja robe sa popustima i sniženjima koji nisu u skladu sa zakonskim odredbama. Takvu pojavu Sektor tržišne inspekcije sprečava ne samo redovnim inspekcijskim nadzorom već i informisanjem javnosti i potrošača o njihovim pravima i preventivnim kontrolama u kojima trgovce obaveštavamo o njihovim zakonskim obavezama – zaključuju u Tržišnoj inspekciji.