Trgovina - Hrvatska

Oštar pad hrvatskog izvoza u Mađarsku

Manjak u bilanci robne razmjene smanjio se za 3,0% na 8,1 mlrd. eura. Pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 55,7% (+2,1pb u odnosu na isto razdoblje 2024.).

Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK) rast vrijednosti uvoza u, primjerice, kategorijama Pića i duhan (+9,9%), Hrana i žive životinje (+8,6%) te Razni gotovi proizvodi (+4,8%) zrcali, između ostalog, snažnu domaću potražnju. Relativno snažan rast vrijednosti uvoza također bilježe Životinjska i biljna ulja i masti (+4,9%) te Kemijski proizvodi (+3,6%).

S druge strane, pozitivne godišnje promjene vrijednosti u gotovo svim kategorijama izvoza mogu ukazivati na nešto snažniju potražnju vanjskotrgovinskih partnera iz europodručja. Značajniji rast izvoza u razdoblju od siječnja do svibnja zabilježen je u kategoriji Mineralna goriva i maziva (+18,5%), Životinjska i biljna ulja i masti (+12,3%), Pića i duhan (+10,3%) te Hrana i žive životinje (+10%). Pozitivan, ali nešto skromniji rast bilježe Kemijski proizvodi (+4,9%), Strojevi i prijevozna sredstva (+3%), Proizvodi svrstani prema materijalu (+2,5%), Razni gotovi proizvodi (+0,5%). Isključujući volatilnu kategoriju Mineralna goriva i maziva, vrijednost ukupnog izvoza porasla je za skromnijih 4,1%, a vrijednost uvoza za 2,2% godišnje.

Osim što treba napomenuti da je riječ o vrijednostima koje nisu korigirane za promjenu cijena, za konkretnije zaključke o ino potražnji potrebno je pričekati dulje vremensko razdoblje. Ako promatramo gospodarski rast u državama članicama europodručja, osobito važnim za robnu razmjenu s domaćim gospodarstvom (primjerice, Njemačka, Austrija, Italija), moglo bi se zaključiti da je potražnja još uvijek skromna.

Hrvatska je na tržište Europske unije u prvih pet mjeseci izvezla robe u vrijednosti od 6,8 mlrd. eura ili 66,8% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje za 6,5%. Uz pad uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 2,0% i vrijednost uvoza od 14,1 mlrd. eura (77% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU iznosio je 7,3 mlrd. eura (-8,8% u odnosu na isto razdoblje 2024). U razmjeni su članice CEFTA-e činile gotovo 20,0% izvoza i 5,5% uvoza roba, a višak u razmjeni se povećao za 6,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, na milijardu eura.

Promatrano prema najvažnijim trgovinskim partnerima u EU: Njemačkoj, Italiji, Sloveniji i Mađarskoj, podaci su mješoviti. U prvih pet mjeseci 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024., ukupni nominalni robni izvoz u Mađarsku smanjio se za 26,5%, dok se u Sloveniju povećao 14,5%, Njemačku 12,1%, a u Italiju 5,7%. S druge strane, vrijednost uvoza iz Italije smanjena je za 18,5%, iz Mađarske povećana za 15,4%, Slovenije za 6,2%, a Njemačke za 3,4%, što također sugerira na solidnu domaću potražnju. Navedene četiri zemlje sudjelovale su u promatranom razdoblju s 62,3% u ukupnoj vrijednosti izvoza prema EU, odnosno s 58,9% u vrijednosti uvoza iz zemalja EU.

U ovoj godini očekivan nastavak (nešto skromnijeg) gospodarskog rasta na krilima osobne potrošnje nastavit će poticati uvozne aktivnosti. S druge strane, očekivano (blago) jačanje vanjske potražnje moglo bi djelovati povoljno na izvoz robe. Ipak, uz već visoku bazu kod uvoza, nastavak relativno blagog produbljivanja manjka u robnoj razmjeni je izgledan. Pri tome kod trendova u robnoj razmjeni ipak prevladavaju negativni rizici najviše vezani za protekcionističke mjere u međunarodnoj trgovini.