Trgovina - Bosna i Hercegovina

Otkup zlata sve manji, građani ispraznili sehare

Zna se desiti i po nekoliko dana da ne prodamo ni gram zlata, a kamoli da neko dođe prodati svoj komad nakita. Velika je kriza, kazao je Atagić.

Zlato, kao jedan od najplemenitijih metala, u posljednje vrijeme je, čini se, u drugom planu. Takva je situacija na svim poljima, počevši od uvoza, izvoza, prodaje, ali i samog otkupa zlata.

- Zlato otkupljeno od građana BiH jednim dijelom se topi i izvozi u zlatnim polugama, a najvećim dijelom se izvoze zlatni predmeti u obliku u kojem su otkupljeni od građana, kazao je Ratko Kovačević iz Uprave za indirektno oporezivanje.

Prema raspoloživim podacima, vidljivo je da je izvoz zlata iz BiH bio najveći u 2012, 2013. te 2014. godini, odnosno dok je u BiH poslovala hrvatska firma koja je otkupljivala zlato.

- To su godine kada su u BiH egzistirale firme GOLD EXCANGE, u FBiH i RS-u, koje su u kratkom roku velikom marketinškom kampanjom i otvorenim otkupnim stanicama širom BiH, izvršile otkup većih količina zlatnih predmeta od građana BiH i izvozile ih van države. Nakon što su se pomenute firme zatvorile i napustile BiH, izvoz zlata se opet stabilizovao na prosječne vrijednosti, kazao je Kovačević.

Bez otkupa nema posla

Sarajevski zlatari, koje smo obišli prethodnih dana, kažu da je otkup najbitniji segment njihovog poslovanja i da bez otkupa ne mogu funkcionisati, jer na tržištu nemaju gdje kupiti zlato kako bi napravili komad nakita.

- Ko ima novac, ne prodaje svoje zlato, a svakako su finansije razlog za prodaju. To obično bude u periodu od novembra do februara, odnosno kada je sezona grijanja u toku, kazao je jedan od zlatara.

Gospođa iz Zlatarske ulice kazala je da više nije aktuelan otkup zlata, te da zlatari imaju veliki problem.

- Ljudi više nemaju šta prodati, ispraznile su se sehare, nakit su prije prodavali da bi se prehranili, ali više toga nema, a nemaju ni novca da bi kupili novo zlato, pa kada opet dođe “gusto”, da imaju šta prodati, kazala je prodavačica.

Istakla je da je prije vladala euforija kad je u pitanju otkup, te da se tada i prodavalo mnogo, ali da je sada opala kupovna moć i mnogo se manje proda.

- Zna se desiti i po nekoliko dana da ne prodamo ni gram zlata, a kamoli da neko dođe prodati svoj komad nakita. Desi se možda u mjesec da neko donese sitni nakit, ono zadnje što im je ostalo, ali činjenica je da je velika kriza, ljudi nemaju više ni onu rezervu koju bi prodali. Ne znam ni kad mi je neko ušao i tražio da otkupim komad nakita, istakla je prodavačica.

Adi Atagić iz zlatarske radnje “Atagić” objasnio nam je da oni otkupljuju zlato, te kazao da prilikom otkupa treba voditi računa o podacima koje prepisuju sa lične karte. U registar upisuju koje je marke nakit, kako bi na taj način zlatari zaštitili sami sebe, budući da moraju imati uvid u kupljeno zlato.

- Morate prekontrolisati svaki otkupljeni komad nakita, npr. svaki prsten ima svoj žig, koji možete provjeriti tako što zasiječete pločicu i naspete kiselinu. Ako se obriše, onda to nije zlato, a inače morate zasjeći malo dublje, jer se zna desiti da je pozlaćen, pa onda samo površinski sloj otpada na zlato, kazao je Atagić.

Dodao je i da se ljudi više odlučuju na prodaju nego na kupovinu ili, ukoliko ne žele prodati, odluče se na zamjenu, uz doplatu za željeni komad nakita.

Njegovog je mišljenja i zlatar Bećar, koji kaže da u posljednje vrijeme najčešće radi zamjenu nakita umjesto otkupa.
- Unazad nekoliko godina više je bilo otkupa, češće su ljudi dolazili da prodaju zlato, zato što je nakit bilo najlakše unovčiti. Toga je sada dosta manje, ja sam najviše otkupljivao lomljeno zlato koje ljudi iskoriste i zamijene za nešto drugo, a sada se manje odlučuju na prodaju jer su, čini mi se, sve zalihe nakita potrošili, istakao je Hasan Bećar iz Zlatarske radnje.

Tržišna cijena grama zlata pri kupovini može biti od 70 do 100 KM, što opet zavisi od izrade, dok je otkupna otprilike 34 KM. Kad je u pitanju zamjena zlata, to može iznositi i 45 KM. Cijena se određuje prema karataži, odnosno imamo 14-karatno zlato, 18, 20 i 23-karatno.

- Svako jutro morate pratiti berzu. Ja zapišem tačan iznos kako bih mogao izračunati kada dođe mušterija. Naprimjer, zubna kapica je 1,41 čistoće karatnog zlata i tako računamo, naprimjer 1,41 se množi sa otkupnom cijenom pa se tako dobije prava cijena, objasnio je Atagić.

Finansijski razlozi za prodaju

Kada je u pitanju lomljeno zlato, kaže da je ista cijena, s tim da ukoliko ima cirkone, mora ih izvaditi i pri tome nakit gubi na cijeni.

- Ima dosta otkupa manjih brilijanata, a cijena 0,1 karata je oko 100 KM, dok je jedan karat po 10 hiljada eura, ali takve rijetko ko uzima, kazao je Atagić.

Budući da su brilijanti skuplji, otkupljuju ih u slučaju narudžbi, jer se u drugim slučajevima ne isplati. - Zlato dobro čuva cijenu, jer ko je prije pet ili više godina kupio komad nakita i želi ga sada prodati, pri otkupu će dobiti skoro isti novac, kazao je Bećar.

Otkupljuje se i bijelo i žuto zlato, mada kažu da im se uglavnom donosi žuto zlato.

Zlatari iz Ulice Sarači su nam, također, rekli da zlato koje se donosi na otkup obično bude porodični nakit.

- Mi otkupljujemo jer nam treba materijal, ne mogu ga na drugi način dobiti, zapravo to je jedini način. Zlato otkupljujemo uz predočenje lične karte, a ukoliko procijenim da neko nije siguran po svom ponašanju, onda ne uzimam takav nakit i takvim osobama kažem da ne otkupljujem tu vrstu nakita ili jednostavno da nemam dovoljno novca da bih otkupio. To je jedini način da se mi zlatari zaštitimo. Svakako, ukoliko mušterija želi dokaz o prodanom nakitu, može ga dobiti, kazao nam je zlatar.