Poskupljuju proizvodi na kojima se ne može štedeti

Bez autora
Feb 08 2011

Ako je suditi prema cenovnicima u supermarketima, stanovnici glavnog grada siromašniji su oko 30 odsto nego pre godinu dana. Nema namirnice koja u poređenju sa februarom prošle godine nije ponela više cene, a nevolja je utoliko veća što je uglavnom reč o proizvodima na kojima je nemoguće štedeti. Hleb, mleko, ulje, šećer, kafa, krompir, jabuke – samo su neki od artikala čije su cene drastično uvećane, neretko i udvostručene. U organizacijama za zaštitu potrošača tvrde da smo zbog talasa poskupljenja čak 60 odsto siromašniji nego pre 12 meseci. Dovoljno je otići u najveće supermarkete, gde su ranije radile sve kase, a sada tek svaka peta. Marketi će poželeti kupaca i zbog toga bi valjalo da razmisle šta im se isplati. Čemu visoke cene, ako nema ko da ih plati. Svaki osmi građanin živi na ivici siromaštva, a država bi trebalo da odluči da li će da štiti potrošače ili će da dopušta trgovcima da se i dalje ponašaju bahato.

Poskupljuju proizvodi na kojima se ne može štedetiAko je suditi prema cenovnicima u supermarketima, stanovnici glavnog grada siromašniji su oko 30 odsto nego pre godinu dana.

Nema namirnice koja u poređenju sa februarom prošle godine nije ponela više cene, a nevolja je utoliko veća što je uglavnom reč o proizvodima na kojima je nemoguće štedeti. Hleb, mleko, ulje, šećer, kafa, krompir, jabuke – samo su neki od artikala čije su cene drastično uvećane, neretko i udvostručene.

U organizacijama za zaštitu potrošača tvrde da smo zbog talasa poskupljenja čak 60 odsto siromašniji nego pre 12 meseci.

– Dovoljno je otići u najveće supermarkete, gde su ranije radile sve kase, a sada tek svaka peta. Marketi će poželeti kupaca i zbog toga bi valjalo da razmisle šta im se isplati. Čemu visoke cene, ako nema ko da ih plati. Svaki osmi građanin živi na ivici siromaštva, a država bi trebalo da odluči da li će da štiti potrošače ili će da dopušta trgovcima da se i dalje ponašaju bahato – kategoričan je Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije.

Trgovci su uvek prvi na meti kritike zbog novih cenovnika, ali oni se brane i kažu da su poslednja karika u lancu od proizvođača do potrošača.

– Nemamo izbora. Da bismo dobili robu, mi moramo da primenimo nove cenovnike čim nam ih dobavljači pošalju. Ali, pokušavamo da cene podižemo u manjoj meri od konkurencije i to uspevamo saradnjom sa manjim proizvođačima koji se, kao i mi, bore za mesto na tržištu. Trudimo se da plaćamo obaveze na vreme i da bržim obrtom obezbedimo niže cene. Zbog toga beli hleb kod nas i dalje košta 28,90 dinara, mleko 53,40, a brašno 49,90 dinara – objašnjava Milena Radulović, direktor marketinga „SOS marketa”.

Podaci agencije za marketinška istraživanja GFK pokazuju da se 41 odsto kućnog budžeta potroši samo kako bi se napunio frižider, a „nacionalni sport” je postao „lov” na akcije u trgovinama.

– Mnogi veće nabavke planiraju u skladu sa periodima popusta, pa je u toku 2010. 8,6 odsto robe na našem tržištu kupljeno na sniženjima. Velikom kupovinom građani Srbije sada smatraju onu kada potroše oko 4.000 dinara – objašnjava Jovana Dukić, menadžer istraživanja robe široke potrošnje u agenciji GFK.

I dok su pre 12 meseci potrošači uspevali da uštede kupovinom proizvoda trgovačkih marki, sada je, žale se, to sve manje moguće. I u agenciji GFK kažu da je razlika u cenama između brendiranih proizvoda i artikala privatnih robnih marki sve manja.

– Ti artikli i dalje su zanimljivi kupcima, ali zbog sve manje razlike u cenama od proizvoda poznatih proizvođača, njihov razvoj je stao. Građani su najpre eksperimentisali, a sada su uglavnom izabrali, pa rasta prodaje gotovo i da nema. Njihovo učešće na tržištu stalo je na oko 3,1 odsto – procenjuje Aleksandar Sinđelić, direktor panela domaćinstva u agenciji GFK.

Da su Beograđani znatno siromašniji nego pre godinu dana ne pokazuju samo poskupljenja hrane. Ni cene usluga nisu mirovale – pretplate za Javni servis Srbije, kablovske televizije, struje, grejanja... Koliko puta je poskupelo gorivo potrošači su odavno prestali da broje. Pretplata za fiksni telefon takođe je udvostručena. Pošte naplaćuju proviziju za plaćanje računa za fiksnu telefoniju, a poslednje u nizu bilo je povećanje cena gradskog prevoza.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik