Trgovina - Bosna i Hercegovina

Spoljnotrgovinska razmjeni sa Hrvatskom: Deficit od 630.290.415 KM.

BiH u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Hrvatskom u prvom polugodištu bilježi deficit od 630.290.415 KM.

„Izvoz je za prvih šest mjeseci iznosio 665.982.980 KM i u odnosu na isti period prošle godine povećan je za 11,86 odsto, od čega se na električnu energiju /tarifni broj 2716/ odnosi 123.399.262 KM“, precizira savjetnik generalnog sekretara Spoljnotrgovinske komore BiH i ekonomski analitičar Igor Gavran.

On je rekao da je uvoz u BiH iz Hrvatske u istom periodu ostvaren u iznosu od 1.296.273.395 KM, što predstavlja porast od 2,45 odsto, dok na naftne derivate /tarifni broj 2710/ otpada 304.486.424 KM.

Posmatrano po entitetima i distriktu Brčko, Republika Srpska bilježi skromni suficit, jer je u prvom polugodištu u Hrvatsku izvezla robe u vrijednosti od 164,4 miliona KM, dok je uvoz iznosio 162,4 miliona KM.

„Federacija BiH je u Hrvatsku ostvarila izvoz od 470,3 miliona KM, dok je uvoz realizovan u iznosu od 1,06 milijardi KM“, naveo je Gavran.

Prema njegovim riječima, izvoz iz Brčko distrikta u Hrvatsku ostvaren je na nivou od 30,1 milion KM, dok je uvoz iznosio 69,2 miliona KM.

Gavran dodaje da je ukupan izvoz BiH u prvom polugodištu iznosio oko 4,3 milijarde KM, dok je uvoz ostvaren na nivou od oko sedam milijardi KM, tako da je spoljnotrgovinski deficit BiH smanjen na oko 2,88 milijardi KM.

On je potvrdio da pokrivenost izvoza uvozom od 60,9 odsto pokazuje nešto povoljniju ekonomsku situaciju u BiH u odnosu na prošlu godinu, ali upozorava da pomenuti statistički podaci daju privid puno boljeg stanja.

Porast izvoza od oko 8,37 odsto ostvaren je zahvaljujući prvenstveno povoljnim vremenskim uslovima i proizvodnji i prodaji električne energije.

Prema njegovoj ocjeni, poboljšanja porasta proizvodnje i većeg zapošljavanja – još nema.

Gavran smatra da izostanak ekonomskih reformi u BiH koči priliv stranih investicija, što direktno utiče na zastoj u otvaranju novih radnih mjesta, pa čak i otvaranje novih tržišta.

On podsjeća i na kašnjenje i pasivan odnos ključnih institucija BiH u procesu prilagođavanja novim uslovima privređivanja i izvoza iz BiH po ulasku Hrvatske u EU.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže Gavran, u posljednjih godinu pokušava da nadoknadi propušteno, ali to još ne ide željenom brzinom.

On je preporučio vlastima da ni u kom slučaju ne podlegnu pritiscima Hrvatske koja i nakon ulaska u EU uporno pokušava da zadrži uslove izvoza u BiH koje je imala u okviru CEFTE i da BiH potpuno otvori svoje tržište za proizvode iz EU, u čemu je, sasvim nerealno i neopravdano, podržava i zvanični Brisel.