Trgovina - Bosna i Hercegovina

Stvaranje najveće svjetske zone slobodne trgovine: Da li će multinacionalke nokautirati EU, pa i BiH?

Nakon što jednog dana pristupi Evropskoj uniji, BiH će vjerovatno dočekati transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo EU i SAD-a, a šta će nam donijeti ili odnijeti, analiziramo sa ekonomistom Vanjskotrgovinske komore BiH Igorom Gavranom. Europarlamentarci iz Hrvatske Dubravka Šuica i Tonino Picula otkrivaju nam pojedine detalje misterioznog sporazuma.

Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (Transatlantic Trade and Investment Partnership, TTIP) ili u najkraćem sporazum o slobodnoj trgovini između SAD-a i Evropske unije postao je kontroverzan mnogo prije eventualnog potpisivanja.

Iako je riječ o sporazumu između SAD-a i Evropske unije, kojoj Bosna i Hercegovina još nije pristupila, a ne zna se kada će, njegovo eventualno usvajanje će se svakako odraziti na našu zemlju. Problem je, što je istaknuto i 10. juna tokom burne rasprave u Evropskom parlamentu u Strasbourgu, to što evropski parlamentarci, a samim tim i građani Evropske unije, ne znaju njegov sadržaj. Tek između redova može se naslutiti koje su prednosti i mane sporazuma.

Upravo zbog toga je odgođeno glasanje o ovom sporazumu, koje je trebalo biti obavljeno u Evropskom parlamentu 10. juna. Biće, vjerovatno, da je TTIP jedan od američkih odgovora Kinezima čija ekonomija posljednjih godina dominira cijelim svijetom, odgovora u kojem ćemo mi, Evropljani, biti neka vrsta kolateralne štete, ali vrijeme će pokazati ko će iz ove priče izaći kao pobjednik.

BiH se o ovoj temi ništa ne pita, te možemo tek sa strane gledati šta se događa, ali nakon što jednog dana pristupimo Evropskoj uniji, morat ćemo provoditi ono što potpišu EU i SAD. Carinska politika je jedna od tri oblasti koje bez izuzetka moraju provoditi sve zemlje članice EU, a o ostalim stvarima i dalje se pitaju nacionalni parlamenti.

Analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran smatra da TTIP neće imati direktan uticaj na BiH sve do našeg ulaska u EU.

Posredni uticaj na BiH

"Ipak, na nas efekt može imati posredni uticaj, odnosno činjenica da je naše najveće tržište Evropska unija i da se sve što utiče na stanje tržište EU, održava i na BiH. Slobodniji pristup kompanija iz SAD-a tržištu EU bi pojačao konkurenciju bh. kompanijama koje nastupaju u EU. Međutim, nije realno očekivati da će SAD, odnosno njihove kompanije, dobiti jednako povlašten pristup tržištu EU kao što ga BiH ima po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Iako detalji TTIP-a nisu poznati, nerealno je očekivati da će doći do pune liberalizacije tržišta EU", rekao nam je Gavran.

Evropska inicijativa Zaustavimo TTIP prikupila je više od dva miliona potpisa protiv ovog sporazuma. Nevladine organizacije koje su organizovale prikupljanje potpisa za peticiju protiv TTIP-a tvrde da multinacionalne kompanije, sa sjedištem u SAD-u, ovim sporazumom žele države članice EU i njihove građane trajno staviti u podređen položaj "jer bi svi propisi koji ograničavaju korporativni profit mogli postati predmetom tužbi korporacija protiv država".

Inicijativa želi spriječiti usvajanje TTIP-a jer, kako tvrde, sadrži više kritičnih tačaka, kao što je ISDS odredba (Investor-state dispute settlements) o rješavanju sporova između investitora i države, te propise o saradnji regulatornih tijela, koje su, kako kažu, prijetnja demokratiji i pravnoj državi.

"Želimo spriječiti pad standarda u području zapošljavanja i zaštiti podataka, te društvenih, ekoloških i potrošačkih standarda. Želimo spriječiti da se javna opskrba (naprimjer, vodom) i kulturna dobra rješavaju kroz netransparentne pregovore. Evropska građanska inicijativa (ECI) podupire alternativnu trgovinsku i investicijsku politiku Europske unije", navode iz Inicijative Zaustavimo TTIP.

Prva asocijacija na proizvode iz SAD-a građanima Bosne i Hercegovine su brza hrana i genetski modifikovani organizmi (GMO) u hrani, o kojima su Dani pisali u jednom od prošlih brojeva.

"Dok smo van EU, ni eventualni ustupci EU SAD-u ne odnose se na nas. Sadašnje stanje stvari, posebno kada govorimo o GMO, pokazuje da je nacionalno zakonodavstvo i dalje u mogućnosti da postavi neka ograničenja. BiH i ostale evropske zemlje to još mogu regulisati svojim zakonodavstvom. Tako da nam od GMO ne prijeti velika opasnost", kaže Gavran.

Svaki sporazum se, podsjeća naš sagovornik, pravi kako bi se postigao većinski zajednički interes potpisnika.

"Ali, naravno, uvijek će biti gubitnika i negativnih efekata. U tim situacijama najosjetljivija je poljoprivreda. U ovom slučaju se ugroženom može osjećati i evropska autoindustrija. Dobar dio takvih očekivanja je produkt tajnosti. Kada se nešto krije, znak je da postoji i loša strana sporazuma, a može biti i da pregovarači jednostavno žele osigurati mir u pregovorima i izbjeći paniku u javnosti", smatra Gavran, zaključujući da otvaranje tržišta za kvalitetne bh. kompanije neće predstavljati problem.

Pravo glasa

Susjedna Republika Hrvatska od 1. jula 2013. je 28. članica Evropske unije, što joj je, između ostalog, donijelo pravo glasa kod glasanja o sporazumima poput TTIP-a. Hrvatska graniči sa Bosnom i Hercegovinom, njeni građani govore gotovo istim jezikom, imamo mnogo dodirnih tačaka, pa i istih problema. Međutim, Hrvatska je svoje zakonodavstvo na vrijeme uskladila sa evropskim, što je nagrađeno članstvom u EU. Našim susjedima je to omogućilo da imaju 11 zastupnika u Evropskom parlamentu, a među njima su ovom mandatu (2014-2019) i nekadašnja gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica (HDZ), te bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Tonino Picula (SDP). Oboje su za Dane iznijeli zanimljiva razmišljanja o TTIP-u.

Picula nam je rekao da je tokom nedavne posjete Sjedinjenim Američkim Državama razgovarao sa pregovaračima o TTIP-u s obje strane bare, a u takozvanoj sigurnoj sobi Evropskog parlamenta upoznao se s dijelom sadržaja sporazuma. Naš sagovornik je na raspolaganju imao 120 minuta za čitanje teksta sporazuma s fokusom na teme kojima se bavi u Evropskom parlamentu: mobilnost građana i ukidanje viza, zaštita prehrambenih proizvoda, odnosno njihova zaštitu po geografskom porijeklu, poštivanje volje velike većine Evropljana koji žele ograničiti pristup GMO hrane i strogo regulisanje korištenja raznih pesticida.

Picula je uložio sedam amandmana kojim je želio uticati na sadržaj sporazuma i svi su usvojeni. Svojim amandmanima pozvao je na ukidanje viza, zadržavanje evropskih standarda u sigurnosti hrane, izostavljanje javnih usluga iz pregovora i olakšavanje pristupa izvorima finansiranja (hrvatskih) malih i srednjih preduzeća kako bi se uopće mogli otisnuti na američko tržište.

"Prehrambeni standardi područje su u kojem EU nikako ne smije pristati na kompromis. Potrošači imaju pravo biti potpuno informirani o sadržaju i podrijetlu hrane koju konzumiraju, a Europska komisija je u više navrata dala jamstva da nikako neće pristati na smanjenje standarda. Zato sam zadovoljan što je među mojim amandmanima usvojen i onaj vezan uz GMO kojim pozivam da se u pregovorima o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama, te tehničkim preprekama, osiguraju visoki standardi kako sigurnost hrane, ljudi, životinja, biljnog svijeta ili zdravlja u EU ne bi bili ugroženi ni na koji način", jasan je Picula.

Bitno je šta misle građani?

Naš sagovornik, ipak, nije odgovorio da li će hrvatski zastupnici u Evropskom parlamentu TTIP podržati. No, ističe da sporazumu, osim formalne podrške Evropskog parlamenta i američkog Kongresa, legitimitet mogu dati samo građani Evropske unije. U tom smislu, dobra je odluka Evropske komisije da objavi stajališta i počne konsultacije o spornim pitanjima, te o svemu informiše građane EU.

Jedan od zanimljivijih dijelova TTIP-a govori o tome hoće li njime multinacionalne kompanije (jednom za sva vremena) nadjačati nacionalna zakonodavstva. Dosadašnje iskustvo na koje podsjeća i Picula je sljedeće: odredbe ISDS-a nisu novost koju Evropi žele nametnuti SAD.

"U Europi je do sada poznato 127 slučajeva u kojima su tvrtke koje su tražile odštetu i dobile spor u 44 posto slučajeva. Međutim, isti mehanizam su koristile i europske tvrtke protiv, uglavnom, novijih zemalja članica, pa je tako, primjerice, Poljska morala isplatiti više od dvije milijarde eura europskoj tvrtki Eureko. Također, SAD sa devet zemalja članica EU, uključujući i Hrvatsku, već imaju regulirano ovo pitanje bilateralnim sporazumima (to je bio uvjet za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju - WTO) i za te zemlje ISDS bi u okviru TTIP-a predstavljao poboljšani okvir zaštite. ISDS mora omogućiti pravedan balans između prava država da samostalno donose i provode politike i zaštite ulaganja. Čini mi se kako se protiv ISDS-a, bez obzira na to u kojem obliku, najviše bune oni koji su sudjelovali u kreiranju tih istih pravila s bitnom razlikom - da se prije nisu primjenjivala na njih same", kaže Picula.

Zabrinutost građana je, ističe ovaj europarlamentarac, rezultat činjenice da cjelovitoj slici o TTIP-u nedostaje puno elemenata, kao i nedovoljna transparentnost pregovaranja. Ipak, posljednja događanja u Evropskom parlamentu bude nadu da će proces biti što vidljiviji.

Picula misli da TTIP ima i dobrih strana jer će pružiti šansu malim i srednjim preduzetnicima koji zbog carina i drugih nameta nisu bili konkurentni na američkom tržištu.

Bivša gradonačelnica Dubrovnika u Evropskom parlamentu je članica nekoliko odbora, među kojim su oni za okoliš, javno zdravstvo, sigurnost hrane, vanjske poslove, odnose sa SAD-om, BiH, Kosovom... Prema njenim riječima, cilj TTIP-a je povećanje izvoza i ulaganja između EU i SAD-a, usklađenost zakona i ujednačenost standarda.

Oprezno s TTIP-om

"Već sam i prije upozoravala da trebamo biti oprezni oko TTIP-a i da moramo uzeti u obzir sve aspekte u sporazumu kako naši građani ne bi bili oštećeni ni u jednom području, a odlučni smo da nećemo raditi ustupke nauštrb zdravlja i sigurnosti hrane. Smatramo da je potrebno dobro razmotriti sve činjenice i pronaći najbolje rješenje jer o TTIP-u će se još dosta raspravljati", tvrdi Šuica.

I ona, kao i Picula, naglašava da je taj sporazum prilika za (hrvatske) izvoznike, male i srednje tvrtke, a s puno optimizma Šuica prognozira da će TTIP stvoriti najveću svjetsku zonu slobodne trgovine, obezbijediti privredni rast s obje strane Atlantika i stotine hiljada novih radnih mjesta!

"Prema procjenama Europske komisije, TTIP bi EU godišnje donio prihod veći od 119 milijardi eura, dok bi američka ekonomija profitirala s oko 95 milijardi eura godišnje", naglašava naša sagovornica.

Sa ISDS-om Šuica nema problema. Kaže, ta odredba će zaštititi ulagače i države, ali je bitno osigurati da evropski investitori ne budu diskriminirani u SAD-u.

"TTIP često povezuju i s olakšavanjem ulaska GMO proizvoda iz SAD-a na europsko tržište, ali pregovaranje ne znači da ćemo snižavati svoje standarde, nego da moramo pronaći način koji će zadovoljiti obje strane. Nećemo pristati ni na kakve kompromise vezane uz prehrambene standarde jer su institucije EU odradile ogroman posao kako bi postigle visoku razinu zaštite za svoje potrošače", ohrabrujuće je konstatovala Šuica.

Šta Bosna i Hercegovina iz ove priče može zaključiti? Borimo se za ostvarenje cilja - ulazak u EU, jer ćemo tamo (gdje smo pošli) putem naših europarlamentaraca imati pravo glasa o ovakvim i sličnim sporazumima. A do tada jačajmo našu ekonomiju i kompanije kako bismo što spremniji ušli u bitku za svoj komad evropskog i američkog tržišta.