Direkcija za robne rezerve nedavno je, uz ostale osnovne životne namirnice, prvi put organizovala i nabavku pijaće vode, izjavila je v. d. direktora Direkcije republičkih robnih rezervi Zorica Anđelković. Ona je rekla da je dosadašnje iskustvo, posle velikih poplava 2014. godine ali i u toku migrantske krize, pokazalo da su u takvim situacijama ljudima najpotrebniji hleb i voda.Analizom sadržaja robnih rezervi u EU došli smo do toga da Srbija u svoje zalihe može da uvrsti i vodu. To nam pokazuju primeri iz Slovenije, Češke, Poljske. Već smo imali jednu nabavku i one će od ove godine biti organizovane u kontinuitetu, rekla je Anđelkovićeva.
Direkcija za robne rezerve nedavno je, uz ostale osnovne životne namirnice, prvi put organizovala i nabavku pijaće vode, izjavila je za „Politiku” v. d. direktora Direkcije republičkih robnih rezervi Zorica Anđelković.
Ona je rekla da je dosadašnje iskustvo, posle velikih poplava 2014. godine ali i u toku migrantske krize, pokazalo da su u takvim situacijama ljudima najpotrebniji hleb i voda.
– Analizom sadržaja robnih rezervi u EU došli smo do toga da Srbija u svoje zalihe može da uvrsti i vodu. To nam pokazuju primeri iz Slovenije, Češke, Poljske. Već smo imali jednu nabavku i one će od ove godine biti organizovane u kontinuitetu – rekla je Anđelkovićeva.
Za hitne intervencije nabavljeno je oko 100.000 litara vode, ona se čuva kod proizvođača i redovno obnavlja tako da država može da reaguje u kriznim situacijama.
Anđelkovićeva je rekla da je nedavno organizovana i opsežna kontrola i da u Robnim rezervama ima dovoljno zaliha energenata i hrane.
Zakon reguliše koje su to osnovne namirnice koje se nabavljaju i čuvaju u skladištima Robnih rezervi, a na tenderu se biraju ovlašćeni skladištari.
– Imamo dovoljno pšenice, kukuruza, šećera, ulja… Nema manjkova, ta roba je i fizički raspoloživa u svakom trenutku. Redovna kontrola skladištara je najvažnija i mi više nemamo, kao nekada, situaciju da se neodgovorno poseže za robom u vlasništvu države – rekla je Anđelkovićeva. Robne rezerve formirane su tako da se koriste za vanredne situacije i u ratnim uslovima, a takođe i u nekim većim poremećajima na tržištu.
U nekim državama u okviru Robnih rezervi postoje razgraničene strateške zalihe robe koje se formiraju zbog potencijalne ratne ugroženosti, prirodnih nepogoda i katastrofa.
U Hrvatskoj prema pisanju medija postoji nekoliko skladišta čije su lokacije tajne i za njih zna svega nekoliko ljudi u državi.
Deo te robe i hrane može se koristiti za pomoć drugim državama. Kako saznajemo, ovakva razgraničenja postoje u Hrvatskoj čiji je zakon usaglašen sa pravilima EU. Ali i Srbija ima objekte sa zalihama koje su od vojnog značaja za koje znaju samo u Ministarstvu odbrane.
– Nedavno smo uputili inicijativu nadležnim ministarstvima da ove godine započnemo proceduru izmene Zakona o robnim rezervama. Tako da očekujemo da ćemo i domaće propise uskladiti sa zahtevima Evropske unije – kaže naša sagovornica, dodajući da u Hrvatskoj takođe postoji i zakonska mogućnost samofinansiranja, dok se naše Robne rezerve finansiraju isključivo iz budžeta. Sva sredstva koje prihoduju od kamata i naplate starih potraživanja idu direktno u republički budžet.
– Kako bi Robne rezerve mogle da bude organizovane u budućnosti zavisiće od stava Ministarstva trgovine, poljoprivrede i finansija. Javnom raspravom doći ćemo do najprihvatljivijeg modela za Srbiju – rekla je Anđelkovićeva.
Poslednja izmena zakona o Robnim rezervama bila je 2013. godine. Tada je prvi put uveden sistem obaveznih rezervi nafte i derivata nafte kojim, kao i robnim rezervama, upravlja Direkcija za robne rezerve.