Uskoro još više slobodnih zona

Bez autora
Apr 18 2012

U sedam aktivnih slobodnih zona u Srbiji posluje više od stotinu kompanija i njihov broj bi, ako nije predizborna šala, uskoro trebalo da znatno poraste. Među deset najvećih srpskih izvoznika četiri posluju u slobodnim zonama i njihov izvoz meri se sa, za Srbiju pozamašnim, stotinama miliona evra.Nemali broj ekonomskih posmatrača veruje da bi već u narednim mesecima broj i firmi i zaposlenih trebalo da osetnije poraste, ovih poslednjih i na stotinu hiljada.

Uskoro još više slobodnih zonaU sedam aktivnih slobodnih zona u Srbiji posluje više od stotinu kompanija i njihov broj bi, ako nije predizborna šala, uskoro trebalo da znatno poraste.

Među deset najvećih srpskih izvoznika četiri posluju u slobodnim zonama i njihov izvoz meri se sa, za Srbiju pozamašnim, stotinama miliona evra. Nemali broj ekonomskih posmatrača veruje da bi već u narednim mesecima broj i firmi i zaposlenih trebalo da osetnije poraste, ovih poslednjih i na stotinu hiljada. Njihov optimizam zasniva se na tome što Italijani, ali sve više i Nemci, prepoznaju u našoj zemlji odskočnu dasku za prodor na tržišta zemalja s kojima imamo ugovore o slobodnoj trgovini, poput Rusije, drugih bivših sovjetskih republika i Turske. Ni domaći investitori ne sede skrštenih ruku, kaže direktor Slobodne zone Novi Sad Srđan Egić.

"Novi Sad može da računa na povećanu zaposlenost. Logističko-proizvodni centar, koji smo upravo završili, će u toj funkciji da bude. Istovremeno bih da najavim i još jednu veliku investiciju uključivanje čitave Rafinerije NIS-a u Novom Sadu u pravni režim zone što će omogućiti da NIS lakše, brže i jeftinije posluje i da zaposli novu radnu snagu. Sadašnji planovi se zasnivaju na 200 novozaposlenih i oko 100 miliona evra investicija u najmoderniju rafineriju sintetičkih ulja."

Novosadska zona računa, dakako, i na strane izvozno orijentisane ulagače, od kojih bi jedan takav mogao da se priključi več naredne sedmice. Režim poslovanja u zonama, bez carine i PDV-a, od početka godine učinjen je još povoljnijim za proizvodna preduzeća, jer su oslobođena poreza na dobit, koju ostvaruju u zoni. Pa ipak, strani ulagači više zameraju komplikovanim i skupim procedurama, nego što povlađuju carinskim i drugim olakšicama poslovanja u zoni, smatra stručnjak za strana ulaganja Milan Kovačević.

"Mi smo sporazumom sa EU smanjili značajno naše carine. S druge strane važno je pojednostaviti procedure, a i dalje su one za kamione koji ulaze i izlaze preko granica loše. I dalje kamioni dosta dugo čekaju i dalje nismo lagana zemlja za uvoz i izvoz."

I prvi čovek Slobodne zone Novi Sad Srđan Egić ocenjuje da zone nisu uvek pouzdan zaklon od terora propisa, mada u njima za jedan dan mogu da se obave administrativni poslovi, za koje su, inače, potrebne sedmice.

"Ne možemo da kažemo da funkcionišemo van pravnog sistema Srbije. Konkretne promene, kao što su npr, kada je reč o Zakonu o upravnom postupku, smanjenje roka, koji je još 60 dana, kada bi se taj rok smanjio na sedam dana, to bi nam pomoglo mnogo više od drugih mera koje deluju više kozmetički ili su samo dobra krilatica za javnost a ne utiču na povećanje brzine izdavanja dozvola, predavanje zahteva za građevinsku dozvolu i niz drugih radnji."

U insistiranju na pojednostavljenju propisa, ekonomista Milan Kovačević ide i korak dalje.

"Bolje je, umesto ideje slobodnih zona, okrenuti se ideji olakšanja i pojeftinjenja procedura i otvaranja zemlje za uspešnije poslovanje i na uvoznoj i na izvoznoj strani."

Privlačili investitore jednostavnijim administrativniim procedurama, olakšicama u slobodnim zonama, na neki treći ili četvrti način, najvažnije ih je privoleti da dođu i da ostanu. S kapitalom i novim tehnologijama i same reforme, naime, deluju dohvatljivije.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik