Za Evropu hrana jeftina a za nas skupa

Bez autora
Jul 31 2013

Ukoliko je verovati statistici Evropske unije, hrana u Srbiji je među najjeftinijima na Starom kontinentu. Kako pokazuju podaci Evrostata, statističkog zavoda EU, cene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića u našoj zemlji su na 71 odsto evropskog proseka, a jeftinije je jedino u Albaniji, Makedoniji, Poljskoj i Bugarskoj. Međutim, naša stručna javnost smatra da je takva statistika neupotrebljiva i nepotpuna ukoliko se u obzir ne uzme i sledeći podatak – da su plate u Srbiji gotovo najniže u Evropi. Dok prosečna plata u Srbiji iznosi oko 400 evra, u Hrvatskoj je 730, u Sloveniji gotovo 1.000 evra, a u zemljama zapadne Evrope znatno više. Da bi slika o cenama prehrambenih proizvoda i standardu građana bila potpuna, veoma je značajan i podatak da prosečna srpska porodica za hranu potroši 42 odsto mesečnog budžeta, dok se u razvijenim zemljama ta cifra kreće između 10 i 15 procenata.

Za Evropu hrana jeftina a za nas skupaUkoliko je verovati statistici Evropske unije, hrana u Srbiji je među najjeftinijima na Starom kontinentu.

Kako pokazuju podaci Evrostata, statističkog zavoda EU, cene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića u našoj zemlji su na 71 odsto evropskog proseka, a jeftinije je jedino u Albaniji, Makedoniji, Poljskoj i Bugarskoj.

Međutim, naša stručna javnost smatra da je takva statistika neupotrebljiva i nepotpuna ukoliko se u obzir ne uzme i sledeći podatak – da su plate u Srbiji gotovo najniže u Evropi. Dok prosečna plata u Srbiji iznosi oko 400 evra, u Hrvatskoj je 730, u Sloveniji gotovo 1.000 evra, a u zemljama zapadne Evrope znatno više.

Da bi slika o cenama prehrambenih proizvoda i standardu građana bila potpuna, veoma je značajan i podatak da prosečna srpska porodica za hranu potroši 42 odsto mesečnog budžeta, dok se u razvijenim zemljama ta cifra kreće između 10 i 15 procenata.

Evropska statistika, osim toga, pokazuje i da su cene hleba, mesa i cerealija u našoj zemlji tek na 64 odsto proseka cena u EU, mleka i sira na 81 procenat, alkoholnih pića na 78 odsto, dok su cene cigareta u našoj zemlji tek na 30 odsto evropskog proseka. Međutim, u vodećim potrošačkim organizacijama informaciju da kupujemo najjeftiniju hranu u Evropi, smatraju provokacijom.

– Svake godine kada se pojave ti podaci Evrostata, kreće ista priča. Važno je reći da su oni samo jedna strana priče, a naša stvarnost je drugačija i bez podataka o standardu srpskih potrošača ništa ne znači. Ti podaci osim visina zarade, pokazuju i da su osnovne životne namirnice u našoj zemlji od početka krize poskupele u proseku 30 odsto, dok su cene povrća i pojedinih vrsta mesa porasle i do 80 odsto – napominje Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije, dodajući da ovaj izveštaj Evrostata ne uzima u obzir podatak koliko građana Srbije uopšte nema redovne mesečne prihode.

Ekonomista Goran Nikolić takođe upozorava da prilikom poređenja bilo kakvih statistika treba biti veoma pažljiv jer samo podaci o cenama ili platama ne daju potpunu sliku.

– Ukoliko govorimo generalno o cenama u Srbiji, odnosno ne samo o cenama hrane, već svih proizvoda i usluga na našem tržištu, one su na oko 50 odsto cena u Evropskoj uniji. Zato, evro ne vredi isto ovde i tamo. Na primer, ukoliko se uzmu u obzir troškovi života, 400 evra u Srbiji vredi kao 800 evra u Španiji. Osim plata, kako bismo pravilno poredili stanje ekonomije, nužno je u obzir uzeti i bruto društveni proizvod kao jedan od pokazatelja a tu stojimo veoma loše – napominje Nikolić.

I dok se nastavlja polemika o tome da li je i koliko hrana u Srbiji skupa, jedno je potpuno izvesno – biće sve skuplja. Prema prognozama FAO (Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu) i OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) svetske cene hrane u narednih deset godina biće uvećane i to između 10 i 40 odsto. Prema rečima dr Draga Cvijanovića, direktora Instituta za ekonomiku poljoprivrede, naše cene će pratiti svetske, a na to što nam je hrana skupa u velikoj meri utiče i to što veoma dugo nemamo strategiju u toj oblasti.

– Moramo da ojačamo stočni fond i da organizujemo male proizvođače, ali da pri tom koristimo prednosti različitih područja u Srbiji jer nije svako pogodno za iste poljoprivredne kulture. Moramo da počnemo da planiramo svoju poljoprivredu jer to čine čak i najliberalnije evropske ekonomije. Jedan od glavih uzroka visokih cena hrane u Srbiji je usitnjenost poseda, što vodi nedovoljnoj produktivnosti i neprofitabilnosti naše poljoprivrede – smatra Cvijanović.

Hrana najskuplja u Danskoj i Švedskoj

Podaci Evrostata pokazuju i da je hrana najskuplja u Danskoj, gde je na 143 odsto proseka u Evropskoj uniji, sledi Švedska sa 124 i Austrija sa 120 procenata. U vrhu liste su i Finska, Irska i Luksemburg, dok su prehrambeni proizvodi najjeftiniji u Poljskoj sa cenama na 61 odsto proseka EU, Rumuniji na 67 i Bugarskoj na 68 procenata.

Najveće razlike su kod cena cigareta. Najskuplje su u Norveškoj, gde su na 270 odsto prosečnih cena u EU, sledi Irska sa 199 odsto Velika Britanija sa 194 procenta. Cigarete su najjeftinije u Makedoniji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik