U samo nekoliko godina čokolada je od relativno pristupačnog slatkiša postala luksuzan proizvod.
Trgovci su prinuđeni čak da lepe i „zujalice” na pakovanja jer su čokolade, posebno od prošle godine zbog enormnog rasta cena, na listi robe koja se najčešće krade u prodavnicama. To se može videti i u beogradskim supermarketima posebno na nešto skupljim proizvodima popularnih stranih brendova.
I poslednji podaci s evropskog tržišta ukazuju da se tržište čokolade ne smiruje. Prema podacima „Evrostata”, cene su u Evropi u proseku bile više za 21,1 u maju 2025. nego godinu dana ranije. Poljska se našla na prvom mestu sa rastom od čak 39,1 odsto. Među zemljama sa najizraženijim poskupljenjem izdvajaju se Estonija sa godišnjim poskupljenjem od 37,9 odsto, Litvanija sa 36,5, Letonija 33,2 dok je cena čokolade značajno povećana i u Švedskoj (28 odsto) i Finskoj (26 odsto). Čokolada je najmanje poskupela u Luksemburgu (5,2 odsto) kao i na Kipru gde je cena ovog konditorskog proizvoda uvećana za devet odsto, a slede Italija i Malta sa 12 i Austrija s poskupljenjem od 13,4 procenta.
Nema zvaničnih informacija koliko je čokolada poskupela u Srbiji, ali na osnovu onoga što se može videti na policama supermarketa praktično da se sto grama čokolade ne može kupiti za manje od 130 dinara. Po ovoj ceni prodaju se uglavnom proizvodi iz uvoza, manje poznatih proizvođača ili privatne trgovačke marke. Čokolade poznatih domaćih proizvođača su oko 200 dinara za sto grama i čak 300 koliko u centru prestonice treba izdvojiti za čokoladu iste gramaže vrhunskih brendova.
Otkad je počela primena uredbe o ograničenju marži, cene se značajno razlikuju u različitim formatima radnji i čini se da nikada nije bilo značajnije koju radnju potrošači biraju za snabdevanje.
Kako prenosi „Bizlajf”, kakao, koji se nekada prodavao za između 2.000 i 3.000 evra po toni, dostizao je i do 13.000 evra po toni u određenom periodu. Analitičari očekuju da će se cena do kraja godine stabilizovati na oko 9.000 evra.
Tokom sezone 2023/2024. globalno tržište kakaoa beležilo je pad proizvodnje. Međunarodna organizacija za kakao procenila je da je proizvodnja smanjena za oko 10 procenata u poređenju sa prethodnom sezonom.
Stručnjaci ovakvu dugotrajnu nepovoljnu situaciju za potrošače, ali i proizvođače objašnjavaju kao kombinaciju više faktora. Na rast cena uticali su loši vremenski uslovi, obilne padavine praćene dužim sušnim periodima, klimatske promene, ali i bolesti koje pogađaju useve u zapadnoj Africi. Kako prenose svetski mediji, zbog slabih prinosa u Gani i Obali Slonovače, najvećim svetskim proizvođačima kakaoa, cena čokolade porasla je globalno tokom protekle godine. Rastuće cene kakaoa dovele su do nezapamćene inflacije cena čokolade, što je dodatno opteretilo proizvođače čokolade kako u Evropskoj uniji, tako i širom sveta.