
Sudbina grčkog turizma je neizvesnija nego ikada jer se u ovom trenutku jedino zna da će sezona početi 1. jula i da će trajati tri do četiri meseca.
Sve ostalo, ko će i koliko će gostiju doći, u kakvim će hotelima i na koji način biti smeštani, hoće li to biti samo domaći ili i stranci, hoće li za sve biti potreban „kovid pasoš” i kako će on uopšte izgledati, ko će i koliko plaćati testiranje – za sada je nepoznato. Razmišlja se o bilateralnim dogovorima sa zemljama van Unije koje nisu bile veliko žarište i čiji bi građani pod određenim uslovima mogli ove godine da dođu na letovanje.
Grčkoj se žuri da sagleda bar obrise ovogodišnje turističke sezone i položaj privredne grane koja čini 20 odsto ukupnih prihoda bez koga će zemlja, koja je tek izašla iz desetogodišnje krize, biti u ozbiljnom problemu. Grčka vlada se trudi da na sve načine sačuva imidž trenutno najbezbednije mediteranske destinacije za letovanje, pokazujući u praksi da je pandemiju virusa korona, uz dozirane ali stroge mere zabrane, uspela da zadrži pod kontrolom i da 4. maja lagano i sistematski počinje da ih ublažava.
Premijer Kirijakos Micotakis, koji se tim povodom obratio naciji, poručio je da je velika bitka dobijena i da će uz još malo strpljenja i odricanja već u junu, ukoliko se epidemiološka situacija ne bude pogoršavala, Grci moći malo da odahnu. Evropskim partnerima premijer Micotakis je stavio do znanja da u Grčkoj, gde se broj obolelih svakog dana smanjuje, ukupno 2.600 ljudi, uz adekvatne mere zaštite, svi mogu spokojno da letuju. Atina insistira da se što pre donesu odluke o ponovnom uspostavljanju avio-saobraćaja, da se reši pitanje kretanja ne samo robe već i ljudi i da se što pre utvrdi fizionomija „kovid pasoša”. Moraće da se precizira da li će se raditi tzv. brzi testovi u zemlji polaska i dolaska kako bi na vreme bile obezbeđene dovoljne količine, ko će ih i koliko plaćati. Atina bi htela da što pre otvori granice dok se Briselu ne žuri jer većina vlada savetuje svoje građane da zaborave na putovanja i ovog leta ostanu kod kuće.
„Grčki turistički sektor se nada da će posao moći da se pokrene već od jula i najviše računa na domaće goste. Samo turisti iz određenih zemalja će moći da dođu u Grčku ali čak ne ni na sve poznate destinacije”, kaže ministar turizma Haris Teoharis i naglašava da će datum otvaranja granica zavisiti od procene zdravstvenih stručnjaka i vlade. Po njegovim rečima, turisti iz EU će morati da imaju „kovid pasoš” dok će s drugim zemljama, nije navodio kojim, biti otvorena mogućnost da se na bilateralnom nivou dogovara i rešava problem ulaska u zemlju.
Izvesno je da putovanja na ostrva i turistička sezona u Grčkoj zvanično počinju 1. jula s tim što se, posle gotovo tromesečne pauze, u prvoj polovini juna otvaraju hoteli koji rade tokom cele godine, a sezonski početkom jula. Prethodno će biti neophodno ispuniti zaštitne mere, dezinfikovati objekte... Više neće biti „švedskog stola”, stolovi će biti odmaknuti po dva metra, samo određeni broj gostiju će u istom trenutku moći da se nalazi u trpezariji. Smanjiće se direktan kontakt s gostima, recepcije će raditi onlajn, gosti će direktno moći da se obraćaju zaposlenima samo ukoliko ima problema.
Koliko su velike i ozbiljne dileme grčkog turističkog sektora, posebno hotelijera, najbolje svedoče razmišljanja nekih od njih da bi bilo celishodnije ovu sezonu preskočiti i dobro se pripremiti za narednu, 2021. Mnogi se pitaju ima li bez podrške vlade uopšte smisla otvarati hotele jer je očigledno da na strane turiste koji su donosili najveći deo prihoda, sa svim ograničenjima i „kovid pasošem”, teško da mogu da računaju. Prošle sezone broj turista je porastao za 13 odsto u odnosu na 2018. i Grčka je zaradila gotovo 19 milijardi evra, a ove godine hotelijeri i turistički radnice se plaše i da razmišljaju šta ih čeka.
„Mi u ovom trenutku još ne znamo da li je sezona u potpunosti izgubljena ili ima nade. Turističke agencije su otkazale rezervacije, mi smo ’u vazduhu’! Nemamo parametre na osnovu kojih bismo mogli da se orijentišemo i tako će biti sve dok se ne otvore aerodromi i luke”, kaže predsednik Saveza hotelijera Aleksandros Vasilikos.
Predsednik udruženja hotelijera ostrva Kos Konstantin Svinou izražava bojazan da gosti mogu da donesu virus korona i pita se da li je uopšte opravdano razmišljati o ovoj sezoni.
„Možda treba da donesemo nimalo jednostavnu ali hrabru odluku za koju je potrebna i podrška vlade da u ovoj godini ne otvaramo hotele, da ne rizikujemo da se korona vrati, ali da se zato dobro pripremimo za naredno leto”, kaže Svinou u intervjuu grčkim medijima.
Virus korona je Grčkoj naneo velike gubitke. Računica još nije svedena, ali se pretpostavlja da će 45 do 60 odsto manjih hotela bankrotirati.
„Ukupni gubici u turističkoj sferi biće od 35 do 50 procenata i ne treba se zavaravati da bi domaći turizam mogao da nadoknadi sumu koju su nam donosili strani gosti”, smatra ministar turizma Teoharis i naglašava da je važno da se što pre na evropskom nivou zauzme zajednički stav oko putovanja i što pre otvore granice. Po njegovom mišljenju, rešenje su i letovi na kojima radi bezbednosti ima mnogo manji broj putnika.
„Turističke agencije i hotelijeri su u nezavidnom položaju i gotovo smo sigurni da je ova sezona izgubljena. Mnogi koji su uzeli kredite posle ekonomske krize sada neće biti u stanju da ih vrate, za mnoge će preskupo biti poslovanje bez ’švedskog stola’ uz korišćenje escajga i tanjira za jednokratnu upotrebu. Neizvesno je koji će se objekti uopšte otvoriti”, kaže za naš list Ilija Grozdanić, vlasnik grčke turističke agencije „Golden vju turs”, koji očekuje da bi zbog male ponude cene u hotelima mogle da porastu a da, u isto vreme, neće biti domaćih gostiju koji će moći da ih plate. Grozdanić podseća da će turistima koji su uplatili aranžmane biti ponuđeni 18-mesečni vaučeri koje će moći da koriste po sopstvenom izboru.
„Većina aranžmana je otkazana a u problemu su i agencije koje su kupile turističke autobuse i kombije za prevoz gostiju. Činjenica je da ćemo bez pomoći države teško izaći iz situacije u kojoj smo se našli”, zaključuje Grozdanić.
Vlada premijera Kirijakosa Micotakisa i Grci spremni su da istraju u borbi s koronom. Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da 85,7 odsto Grka smatra da su mere koje je vlada preduzela u borbi s virusom korona bile pravovremene i opravdane, a njih 40 odsto s optimizmom gleda na sutrašnji dan.
Prva kupanja polovinom juna
Plaže se otvaraju polovinom juna, tek tada će biti dozvoljena prva kupanja. Mnogi su u dilemi kako se virus ponaša u vodi.
„Korona se ne prenosi lako kroz vodu, ali treba plivati tamo gde nema puno kupača jer je svakako bezbednije”, kaže profesor Sotiris Cjodras, infektolog, portparol Ministarstva zdravlja, i upozorava da je mnogo važnije kako se ljudi ponašaju pre dolaska na plažu, dok čekaju red na ulazu ili putuju javnim prevozom.
Maske i rukavice će dugo biti obavezne u zatvorenom prostoru ali, naravno, ne i na plažama. Tamo će ležaljke morati da budu udaljene dva metra, dezinfikovaće se svakog dana, vodiće se računa o opštoj higijeni, ulaziće određeni broj kupača...
Stručnjak za zarazne bolesti profesor Univerziteta „Aristotel” u Solunu Pavlos Nikolaidis podvlači da je kupanje u morskoj i hlorisanoj vodi u bazenima bezbedno.
„Topao pesak ili ležaljka nisu način na koji će se virus preneti, ali ostaje obaveza individualne higijene, poštovanje razmaka od drugih kupača, čak i kada smo u vodi”, kaže profesor Nikolaidis. Po mišljenju Nikolaidisa, ali i većine stručnjaka, visoke temperature ne utiču na opstanak virusa. Međutim, on se ponaša kao i drugi respiratorni virusi kojima više pogoduje hladnije vreme jer je tada više ljudi u zatvorenom prostoru.