Kuće od slame, papira, gljiva... hit u svetu

Bez autora
Jan 04 2011

Stanovi postaju jedan od najvažnijih faktora rizika po zdravlje stanovništva, jer smo okruženi sintetikom za koju najčešće ne znamo kako dugotrajno deluje na zdravlje čoveka. Zato se sada u građevinarstvu sve više unapređuje upotreba prirodnih materijala.U poslednjih 50 godina na tržište je izašlo oko 100.000 hemijskih jedinjenja, o kojima praktično ništa ne znamo: kako ona dugotrajno deluju na zdravlje, genetiku i slično. Zato danas u zapadnoj Evropi imamo sitauciju da se samo 30 procenata mladih Evropljana do 14 godina smatra zdravim.

Kuće od slame, papira, gljiva... hit u svetuStanovi postaju jedan od najvažnijih faktora rizika po zdravlje stanovništva, jer smo okruženi sintetikom za koju najčešće ne znamo kako dugotrajno deluje na zdravlje čoveka. Zato se sada u građevinarstvu sve više unapređuje upotreba prirodnih materijala.

U poslednjih 50 godina na tržište je izašlo oko 100.000 hemijskih jedinjenja, o kojima praktično ništa ne znamo: kako ona dugotrajno deluju na zdravlje, genetiku i slično. Zato danas u zapadnoj Evropi imamo sitauciju da se samo 30 procenata mladih Evropljana do 14 godina smatra zdravim.

Tim povodom u Rusiji se formira Asocijacija profesionalnih ekoloških građevinara koja objedinjuje preko 50 inženjera, građevinara, arhitekata i entuzijasta podizanja ekoloških kuća od prirodno obnovljivih materijala.

"Ljudi ne razmišljaju o tome da njihove kancelarije i kuće u velikoj meri predstavljaju sintetiku, tačnije produkt hemijske revolucije", rekao je za Glas Rusije organzator Asocijacije, rukovodilac Centa UN Habitat Jevgenij Širokov.

Termin ekološka kuća nastao je u 20. veku, kada su stanovnici velikih gradova upoznali sve prednosti kuća od prirodnih materijala.

"Najviše se ekoloških kuća gradi od drveta", kaže Jevgenij Širokov, fizičar po profesiji, magistar tehničkih nauka, koji se svojevremeno bavio kosmosom. Pre 17 godina pronašao je originalnu ekološku tehnologiju izgradnje kuća od blokova slame, za koju je dobio prestižnu Međunarodnu nagradu za stabilnu energetiku.

Kako bi se dobio ekološki čist, dostupan i jeftin građevinski materijal, bale pirinčane ili ražane slame se obrađuju specijalnim rastvorom za zaštitu od vlage i pokrivaju štukaturom koja diše. Spolja zgrade od slame se praktično ne razlikuju od ostalih seoskih građevina.

Prva ovakva kuća je bila izgrađena 1996. godine. Tada su je videli kao dom za siromašne. Sada ekološku tehnologiju rado koriste predstavnici srednje klase i pametni bogati, koji više vole visok kvalitet za mnogo manje novca. Trenutno se kuće od slame grade u Sibiru, Povoložju, Altaju, Krasnodarskom kraju i Podmoskovlju, navodi Glas Rusije.

Budućnost tehnologije od slamenih blokova su videli i u inostranstvu. Uspešno su je osvojili stručnjaci iz Nemačke, Letonije, Litvanije i Ukrajine, koji aktivno podižu kuće od slame u svojim zemljama.

Ekološki čisti građevinski materijali takođe se prave od raznog otpada, između ostalog od prerađenog papira i krpa.

Najoriginalniji građevinski materijal izumeli su mladi američki pronalazači. Oni ga kultivišu od gljiva. Kako bi se dobila ploča takvog materijala nazvanog 'greensulate', u specijalne forme se stavljaju spore gljiva, voda, skorb i poseban mineralni pesak perlit.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik