Upravnici zgrada dobili cenovnike od 80, pa do 1.000 dinara po stanu

Bez autora
Apr 22 2018

Zgrade moraju imati upravnika. Do sada je registrovano 678 profesionalnih upravnika, a više od 800 je obučeno za taj posao. U Privrednoj komori kažu, trebalo bi da ih je više. Vranje ima 210 zgrada, tek tri profesionalna upravnika. Meni nije teško da se radi, nije naš posao da budemo samo u zgradi, ja pola dana provedem radeći administarciju, kaže Jovica Mihajlović, upravnik zgrade u Vranju. Kako se navodi, svega 10 odsto zgrada u Srbiji opredelilo se za profesionalnog upravnika. Njegova zarada varira. Od toga da li radi kao privredno društvo ili kao samostalni preduzetnik, u kojoj lokalnoj samoupravi, o koliko stanova brine, ali i od umeća pregovaranja.

Upravnici zgrada dobili cenovnike od 80, pa do 1.000 dinara po stanuZgrade moraju imati upravnika. Do sada je registrovano 678 profesionalnih upravnika, a više od 800 je obučeno za taj posao. U Privrednoj komori kažu, trebalo bi da ih je više. Vranje ima 210 zgrada, tek tri profesionalna upravnika.

„Meni nije teško da se radi, nije naš posao da budemo samo u zgradi, ja pola dana provedem radeći administarciju“, kaže Jovica Mihajhlović, upravnik zgrade u Vranju za Radio televiziju Srbije.

Kako RTS navodi, svega 10 odsto zgrada u Srbiji opredelilo se za profesionalnog upravnika. Njegova zarada varira. Od toga da li radi kao privredno društvo ili kao samostalni preduzetnik, u kojoj lokalnoj samoupravi, o koliko stanova brine, ali i od umeća pregovaranja.

U Beogradu upravnik može da zaradi po stanu i do 1.000 dinara, u nerazvijenim opštinama 80 dinara.

„Očekujemo da profesionalni upravnik dođe da zameni sijalicu ili da održava same popravke u stanu, međutim to nije posao upravnika. Njegov posao je da pripremi plan održavnja u smilslu sagledavanja načina za ostvarivanjem prihoda za zgradu i pokriće određenih troškova“, kaže za RTS, Mirjana Kovačević iz Privrednke komore Srbije.

Najčešće, pokazuju istraživanja, stanari ne znaju šta su tačno ostali troškovi.

„Konkretno mislim na specijalizovanje službe gradsko-stambeno, vojno-stambeno, čišćenja koje zgrada i ulaz plaća“, objašnjava za RTS, Dušan Uzelac urednik portala „Kamatica“.

Nije retkost, naročito u velikim stambenim zgradama, da neki od komšija ne žele da učestvuju u plaćanju troškova održavanja zgrade. To znači manje novca za popravku lifta, fasade, krova.

„Kamatica“ je istraživala da li se i na koji način, takve komšije mogu „ubediti“ da ravnopravno učestvuju u raspodeli troškova, a šta se dešava ako oni to ipak ne žele.

„Pravno je moguće ako svi stanari ne plaćaju ono što je dogovoreno na skupštini stanara,

suočavaju se i sa mogućim tužbama i izvršiteljem. Moguće je da ako neko nije plaćao održavanje ulaza, a svi stanari su dali novac, moguće je da se protiv tog komišije pokrene postupak i pošalje izvršitelj kako bi prinudno naplatio iznos koji duguje“, kaže Dušan Uzelac.

Rok za upis zgrada u registar istekao je polovinom decembra prošle godine. Zgradama koje to nisu učinile dat je rok da se opredele – ili upravnik među komšijama profesionalni upravnik i zgrada upiše u registar. Zakon o stanovanju predviđa kazne od 50.000 do dva miliona, ako stambena zajednica nije izvršila svoju obavezu.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik