pretraga

kursna lista

BA

HR

RS

MK

EUR 117.5536
USD 106.2199
CHF 107.5021
GBP 139.6953
CAD 80.2797
HRK 15.7975
BAM 60.1042
EUR 1.955830
CAD 1.349428
HRK 26.179579
CHF 1.775370
GBP 2.573629
USD 1.757863
RSD 1.592767
CAD 5.051136
CZK 0.281834
CHF 6.985052
GBP 9.636229
USD 6.918497
EUR 7.624184
PLN 1.743468
EUR 61.505
USD 46.5066
GBP 72.8128
CHF 46.4119
CAD 45.4818
16.07.2019.Glas Srpske

Hakeri ojadili firme i preduzeća iz RS za dva miliona KM

Hakeri ojadili firme i preduzeća iz RS za dva miliona KMMeđunarodni hakeri su u samo dvije godine sa računa privatnih firmi i preduzeća u Republici Srpskoj skinuli više od dva miliona maraka. I to su oni slučajevi koji su prijavljeni policiji.

Kako piše "Euro Blic", osim što im je gotovo nemoguće ući u trag, hakeri s lakoćom koriste internet prostor Srpske i BiH i gotovo nesmetano već godinama rade šta žele, dok se sa druge strane vlasnici privatnih firmi, doduše zahvaljujući na prvom mjestu vlastitoj neopreznosti, sve češće hvataju za glavu.

Stručnjaci objašnjavaju da je Srpska, ali i BiH uopšte, sve češće na meti hakera iz inostranstva, jer se jako malo vodi računa o zaštiti poslovnih komunikacija koja se obavlja preko interneta.

U jednom slučaju je račune firmi u BiH i Srpskoj opelješio haker iz Azije.

Milioni maraka su skinuti na način koji je u stručnoj javnosti poznat kao "Man in the middle attack". Iz MUP Republike Srpske, odnosno Odjeljenja za visokotehnološki kriminalitet, objašnjavaju da se radi o pojavi gdje lice neovlašteno pristupa komunikaciji između dva računarska sistema sa ciljem praćenja komunikacije i kasnijim vršenjem drugih krivičnih djela.

Dok za 2016. godinu MUP RS nema podatke koliko je na ovaj način ukradeno novca od strane međunarodnih hakera, u 2017. je taj iznos bio 316.000 maraka, a samo godinu dana kasnije nestalo je blizu dva miliona maraka.

"Evidentirana su 22 slučaja ove vrste krivičnih djela. Prijavljena materijalna šteta u 2017. godini je oko 316.000 KM, a u 2018. godini oko 1.934.000 KM. Za 2016. nemamo precizne podatke. Istrage po ovim prijavama su u toku i upućene su zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć", navodi se u odgovoru MUP RS na upit portala "Srpskainfo".

Kada se haker ubaci u komunikaciju između dva računarska sistema, jedno od najčešćih krivičnih djela je prevara.

"Ovaj način vršenja krivičnog djela prevare je u literaturi poznat i kao 'Business Email Compromise' (VES), gdje lice nakon neovlaštenog pristupa komunikaciji između dva subjekta prati istu, a nakon toga koristi priliku da lica dovede u zabludu da komuniciraju međusobno, najčešće sa ciljem navođenja poslovnih subjekata da se izvrše novčane uplate na pogrešne bankovne račune. S obzirom na vrstu i način izvršenja pomenutog krivičnog djela, vrlo je teško pouzdano utvrditi odakle se treća lica neovlašteno ubacuju u komunikaciju", navode iz Odjeljenja za visokotehnološki kriminalitet MUP RS.

Naglašavaju da je jako bitno da oštećeni u što skorijem periodu prijavi slučaj policiji, maksimalno dva do tri dana, kako bi se transakcija uspjela zaustaviti.

Ovo naglašavaju, jer je zahvaljujući brzoj prijavi oštećenog, Odjeljenje za visokotehnološki kriminal MUP Republike Srpske uspelo da spriječi štetu od oko 250.000 KM.

Šteta koju su hakeri prouzrokovali je katastrofalna, jer su preduzeća preko noći ostala bez osnovnih sredstava za rad.

Zahvaljujući jednoj akciji u kojoj je učestovalo više policijskih agencija u svijetu, haker odgovoran za napade na firme u Republici Srpskoj lociran je i uhapšen u – Jordanu.

Neimenovani sagovornik odlično upućen u ovu problematiku za pomenuti portal je detaljnije objasnio na koji način hakeri rade.

"Kada utvrde da tipovani korisnici upotrebljavaju hakovani mejl u poslovnoj komunikaciji, sajber kriminalci brišu originalne poruke, a originalnog pošiljaoca markiraju kao spam poruku. Na ovaj način oni sklanjaju pravi sadržaj poruke od legitimnog korisnika. Umjesto uobičajenog poslovnog partnera u komunikaciji, otvaraju mejl koji na prvi pogled izgleda identično kao originalni. Taj mejl zatim snimaju u regularne kontakte, a sve kako korisnik mejla ne bi posumnjao da je meta prevare. Sadržaj originalne poruke mijenjaju na način da preprave fakturu za plaćanje roba i usluga tako da zahtijevaju uplatu na svoj račun, koji ubacuju umjesto pravog broja računa. S obzirom da je u pitanju poslovanje sa već proverenim poslovnim partnerima, korisnik najčešće ne posumnja ništa i novac šalje na ubačeni račun", objasnio je neimenovani sagovornik.

Prevencija

Iz Odjeljenja za visokotehnološki kriminalitet navode da se u cilju prevencije i zaštite pravnih lica na sajtu Odjeljenja za visokotehnološki kriminalitet nalazi i lista banaka sa IBAN i SNjIFT kodovima.

"Pravnim licima je 24 časa omogućena i direktna komunikacija sa Odjeljenjem", zaključuju iz MUP RS.

Ocena
Vaša ocena
Bookmark and Share