Holandija prekida politiku štednje

Bez autora
Sep 21 2016

Holandska vlada je najavila je da će sljedeće godine biti izdašnija sa potrošnjom, čime, kako ocjenjuje agencija Reuters, pravi zaokret u višegodišnjoj politici štednje, pošto ulazi u kampanju za izbore u martu.Ministar finansija Jerun Dajselblum je saopštio da će vlada povećati potrošnju za 2,3 milijarde eura, prije svega u oblastima bezbjednosti, zdravstva, brige o djeci i obrazovanja. U budžet je takođe uključena najviše revidirana prognoza rasta za sljedeću godinu holandske Zavoda za analize ekonomskih politka, koja je podignuta sa ranijih 1,6 na 1,7 odsto.

Holandija prekida politiku štednjeHolandska vlada je najavila je da će sljedeće godine biti izdašnija sa potrošnjom, čime, kako ocjenjuje agencija Reuters, pravi zaokret u višegodišnjoj politici štednje, pošto ulazi u kampanju za izbore u martu.

Ministar finansija Jerun Dajselblum je saopštio da će vlada povećati potrošnju za 2,3 milijarde eura, prije svega u oblastima bezbjednosti, zdravstva, brige o djeci i obrazovanja.

U budžet je takođe uključena najviše revidirana prognoza rasta za sljedeću godinu holandske Zavoda za analize ekonomskih politka, koja je podignuta sa ranijih 1,6 na 1,7 odsto.

"Prilike su se promjenile. Sada možemo da planiramo unaprijed i da investiramo u mogućnosti i u ljude", rekao je Dajselblum u obraćanju u parlamentu. Nacionalna televizija NOS objavila je rezultate ankete, prema kojoj većina Holanđana smatra da se njihove lične finansije pogoršavaju i da ne osjećaju benefite ekonomskog oporavka zemlje. Dajselblumova Radnička partija izgubila je više od polovine svoje popularnosti od prošlih izbora 2012. godine, navodi britanska agencija.

Ministar finansija je u posljednjih nekoliko nedjelja odgovarao na kritike da su vladine mjere štednje nepotrebno naštetile ekonomiji zemlje.

"Smanjenje potrošnje možda košta radnih mjesta i rasta, ali specifične holandske okolnosti ne mogu biti ignorisane", rekao je on, navodeći da je Holandija bila teže pogođena finansijskom krizom od drugih zemalja, što je zahtjevalo hitno rezanje rashoda.

Očekuje se da će nacionalni dug zemlje iduće godine pasti na 62 posto BDP-a usljed smanjenja stope nezaposlenosti, dodaje Rojters.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik