Poslovne vijesti - Bosna i Hercegovina

Država uništava "slobodne zone" u BiH

Umjesto da budu oslobođene svih poreskih nameta osim poreza na plate, država BiH je izgleda odlučila uništiti slobodne zone.

Ove zone zamišljene kao posebna mjesta za razvoj proizvodnje i stvaranje radnih mjesta, posljednjih nekoliko godina izložene su finansijskim pritiscima Uprave za indirektno oporezivanje koja ima protuzakonito naplaćuje carine i PDV.

Time se u ovim okolnostima ugrožava 4.000 radnih mjesta koliko je ih zone trenutno kreiraju.

Slobodne zone su dio carinske teritorije BIH kojom upravlja osnivač slobodne zone. Svaka slobodna zona ima status pravnog lica,kojima je Vijeće ministara BIH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dalo saglasnost za osnivanje pod uslovom da će vrijednost roba izvezenih iz slobodne zone premašiti najmanje 50% ukupne vrijednosti proizvedene robe, koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci.

Prema ovom korisnici slobodnih zona ne plaćaju poreze i doprinose, osim onih za plate i naknade. Carine i tarife se ne plaćaju na uvoz u slobodnu zonu. Uvoz opreme, koja će se koristiti u procesu proizvodnje unutar slobodne zone, su  izuzete od plaćanja carina i dažbina.

Od 11 zona koliko ih je egzistiralo od 1997, sad u BiH postoje samo  četiri.

Postojeće slobodne zone u BIH su Vogošća, Visoko, Hercegovina Mostar i Slobomir Bijeljina, koje su pokazale ekonomsku opravdanost krzo višemilionsku proizvodnju. Prednost slobodnih zona najbolje je iskoristila kompanija Prevent cutting iz Visokog, ali i Vitex, Prevent leather i Dallas BH. Svi oni posluju u visočkoj slobodnoj zoni. Od ostalih zona, najviše se izdvajaju Volkswagen i Auto line, koji djeluju unutar slobodne zone u Vogošći, te Fen u Lukavcu. Sve ove kompanije uvoze, izvoze ili proizvode robe u milionskim iznosima. Unatoč financijskoj krizi sve ove firme posluju izuzetno pozitivno.

Isplativost i opravdanost postojanja Slobodnih zona, potvrđuju i podaci da svaki peti automobil u Evropi ima autopresvlake proizvedene u Preventu koji je od januara 2010. godine ekskluzivni proizvođač presvlaka za Passat B6, kao i nedavno održavanje Međunarodnog Sajma privrede Mostar 2011. u Slobodnoj zoni Hercegovina.

'Ovdje se krug zatvara jer počinje s pravnom legislativom i završava sa ispunjenjem funkcije slobodne zone kojima se ne povređuju domicilni zakoni, koo ni pravila funkcionisanja međunarodnog tržišta.  Za BiH je privlačan samo onaj profil slobodne zone koji joj omogućuje da u slobodnu zonu privuče strane kompanije ili kapital, kako bi se mogle iskoristiti prednosti koje bi pogodovale razvoju biznisa u zonama bilo da se proizvodi, skladišti ili obavljaju neki drugi poslovi', kaže mr. Tatjana Kragulj.

'I kod Slobodnih zona u svijetu postoje fiskalne obveznice, a trenutno jedino stimulativno sredstvo za korisnike slobodnih zona u BiH je Zakon o porezima, prema kojem bi korisnici zone bili oslobođeni plaćanja poreza 5 godina, osim poreza na LD', navodi  Kragulj u svom radu.

Zakon o osnivanju slobodne zone u BiH dosta fleksibilan po pitanju lokacije, ipak važno je i samo profilisanje slobodne zone. Naime, jedan od kriterija koji utiču na profil slobodne zone je mogućnost njenog uspješnog funkcionisanja, da privuče kapital, organizuje proizvodnju za izvoz na svjetsko tržište i da sve bude marketinški osmišljeno.

Ovdje se krug zatvara jer počinje s pravnom legislativom i završava sa ispunjenjem funkcije slobodne zone kojima se ne povređuju domicilni zakoni, koo ni pravila funkcionisanja međunarodnog tržišta.

Za BiH je privlačan samo onaj profil slobodne zone koji joj omogućuje da u slobodnu zonu privuče strane kompanije ili kapital, kako bi se mogle iskoristiti prednosti koje bi pogodovale razvoju biznisa u zonama bilo da se proizvodi, skladišti ili obavljaju neki drugi poslovi.

Prem njenim riječima i od menadžmenta kao poslovne funkcije zone se očekuje da zna i prati svjetske trendove u promociji zone, jer je jedan od ključnih razloga ulaska korisnika upravo taj da dobiju usluge menažmenta.

Sadašnja praksa pokazuje da se propisi koji regulišu ovu oblast nalaze u više zakona, objavljenih u više službenih glasnika, što djeluje destimulativno na inostrane ulagače', kaže Kragulj.

Istraživanja su pokazala da da korisnici slobodnih zona u BiH, da bi bili oslobođeni plaćanja poreza na opremu koriste ' privremeni uvoz', te je  u zakon neophodno ugraditi navedene povlastice, kao i regulisati oblast ubrzavanja carinskih procedura, smještaja robe, postupanja s robom i dr.

Također, da bi iste adekvatno funkcionisale treba da se afirmišu unutar nacionalne privrede. Praksa je pokaza da poslovne zone iza kojih stoji banka, pa i država, relativno lakše nađu i privuku partnere.

Također, da bi iste adekvatno funkcionisale treba da se afirmišu unutar nacionalne privrede.

Kragulj dodaje da Slobodne zone kao dijelovi carinskog područja BiH spadaju pod nadležnost njenih institucija, te država mora imati ključnu ulogu u kreiranju politike slobodnih zona BiH. Praksa je pokazala da poslovne zone iza kojih stoji banka, pa i država, relativno lakše nađu i privuku partnere.