Hladnjače pune jabuka, otežan izvoz na Bliski istok

Bez autora
Apr 24 2024

U Evropi se godišnje proizvede 11 do 12 miliona tona jabuka. Poljska je tradicionalno najveći proizvođač sa oko 3,5 do četiri miliona tona, a značajnu proizvodnju imaju i Italija i Francuska.

Srbija sa oko pola miliona tona proizvodnje takođe igra važnu ulogu na evropskom tržištu, ali u poslednje vreme čak i najveći igrači imaju problem s plasmanom i pronalaženjem novih destinacija za izvoz.

Ukrajina se takođe u poslednje vreme nameće kao ponuđač i sa niskim cenama ovog voća postaje sve veći konkurent na Bliskom i Dalekom istoku, gde veliki izvoznici jabuka vide svoju šansu za razvoj.

Tako je udruženje proizvođača ovog voća iz Hrvatske nedavno upozorilo da zbog pritiska otkupljivača i jeftine robe iz susednih zemalja svoje jabuke teško plasiraju na tržište, pa se za opstanak bore prodajom voća na kućnom pragu. Uz borbu s vremenskim uslovima njihov opstanak dodatno otežavaju otkupljivači i uvozna roba koja se na tržište plasira preko trgovinskih lanaca. Zato je, kažu, mnogo domaćeg voća iz prošle sezone još u hladnjačama.

Upozoravaju i da otkupljivači kilogram jabuka trenutno fakturišu po jedan cent i da to „nijedna proizvodnja ne može da izdrži”, preneo je portal „Sibiz”.

– Došlo je do poremećaja na tržištu jabuka. Proizvođači su zaista u teškoj situaciji. I u našim hladnjačama su velike količine tog voća, što može biti problem jer stižu jagode, i iskreno ne znam kako sve to prevazići – izjavio je za „Politiku” profesor Zoran Keserović, jedan od vodećih domaćih stručnjaka za voćarstvo.

On napominje da je globalno teška situacija i da je Srbija na Bliski istok izvozila veće količine jabuka, ali da je trenutno sve otežano.

– U ovakvim okolnostima, takođe i s Ukrajincima koji nude svoju jeftinu jabuku, smatram da je potrebno menjati politiku podsticaja – ističe naš sagovornik i dodaje da oni ne mogu biti isti u ratarstvu kao i u voćarstvu, povrtarstvu i vinogradarstvu. Mislim da subvencije u voćarstvu (ali i povrtarstvu) moraju da budu daleko veće, kao što je u EU – pogotovo za intenzivne kulture.

– Zato što tu zapošljavate dosta ljudi, i zato što je reč o porodičnim biznisima. Srbija trenutno jedino ostvaruje suficit u izvozu voća i prerađevina od voća i to ukazuje da se ovaj sektor mora čuvati. Ako to ne uradite, imaćete probleme ekonomske, prirode socijalne i demografske – smatra profesor Zoran Keserović.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik