Aktuelno - Bosna i Hercegovina

Treći smo u Evropi po rastu broja putnika: Kakve rezultate je ostvario Aerodrom Sarajevo?

Tridesetog juna ove godine Međunarodni aerodrom Sarajevo je konstatirao zavidne rezultate: u odnosu na isti period prošle godine aviooperacije su povećane za 23%, realizovano ih je ukupno 8.794. Putnika je bilo 947.744, što je povećanje za 31%, a cargo i poštanski promet porasli su za 6% (ukupno 1.574.933 kg).

- Ovog ljeta operira 31 avioprijevoznik (redovni i čarter) na 38 različitih destinacija, pri čemu je u prvih sedam mjeseci 2025. prevezeno više od milion putnika - zapravo, 1.240.318. Novim linijama omogućili smo građanima Bosne i Hercegovine povoljnija putovanja ka evropskim destinacijama, a također otvorili značajna međunarodna tržišta poput Velike Britanije, Francuske, Španije i Italije, kaže Sanin Ramezić, v. d. direktor.

Politički pritisci

Ramezić je diplomirani inženjer saobraćaja i komunikacija, sa više od 19 godina iskustva na rukovodećim pozicijama. Radio je u BH Telecomu 15 godina, a prije dolaska na Aerodrom u Comtrade System Integration, dijelu najveće regionalne IT grupacije Comtrade group. Uvjeren je da dobri rezultati nisu slučajnost, već jasni pokazatelji predanog rada i profesionalnog pristupa svih uposlenih. No, posljednjih su dana u fokusu javnosti zbog optužbi za uočene sigurnosne propuste.

- Naši se procesi stalno prate, preispituju i provjeravaju, primarno od krovnog regulatora za civilnu avijaciju u BiH, a to je BHDCA. Direkcija za civilnu avijaciju redovno provodi stručne nadzore, vrši inspekcije i identificira potencijalne nedostatke u procesima rada i predlaže mjere za unapređenje. Takođe, tu su i aviokompanije koje operiraju na Međunarodnom aerodromu Sarajevo koje takođe provode inspekcijske preglede, jer imaju pravo provjeriti primjenu propisanih procedura radi potvrde usklađenosti sa vlastitim procedurama i ugovornim obavezama. Dakle, civilno zrakoplovstvo kao jedna visoko regulisana oblast zahtijeva neprekidno usklađivanje sa domaćim i međunarodnim propisima, pa su inspekcijski nadzori i nalazi standardna procedura čiji je cilj praćenje i unapređenje postojećih sistema i procedura, objašnjava Ramezić.

Aerodrom Sarajevo je dužan napraviti akcioni plan usklađivanja sa zahtijevanim standardom i to naravno napraviti u rokovima na koje se obaveže. Šta to znači za putnike?

- Nijedna od utvrđenih neusklađenosti nije na tragu ugrožavanja sigurnosti putnika, osoblja ili letova. Međutim, u javnosti se, moram reći vrlo tendenciozno, želi stvoriti slika da je sigurnost civilnog zrakoplovstva na Međunarodnom aerodromu Sarajevo ugrožena. To apsolutno nije tačno. Radi se o kontinuitetu rada na formalnom usklađivanju sa procedurama, o prilagođavanju novim regulatornim zahtjevima, a nikako o propustima kojima se direktno ugrožava sigurnost putnika i zrakoplova. Mislim da se u javnosti želi stvoriti dojam da uprava ne radi dovoljno na sigurnosti, što onda otvara prostor za političke pritiske, kaže v. d. direktor i objašnjava:

- U javnosti je odjeknula cifra od 20 nalaza i to je nešto što u eri konzumerizma i vrlo površnog percipiranja izgleda i zvuči strašno. Za svaku od evidentiranih stavki koju je potrebno uskladiti postoji objašnjenje čiji korijenski uzrok je upravo administrativne ili proceduralne prirode i zapravo je zajednički i odnosi se na proces certifikacije u skladu sa novim propisima. Zato želim da naglasim nesporne činjenice: prije svega, da nijedna od utvrđenih neusklađenosti nije ugrozila sigurnost putnika, osoblja ili letova, što je potvrdila i sama BHDCA u svome reagovanju od 29. augusta. Da je drugačije, regulator bi imao pravo i obavezu da nam obustavi rad. Ovi nalazi nemaju direktne veze sa sigurnošću zračnog prometa, odnosno sa operacijama zrakoplova, kategoričan je Ramezić.

Proces usklađivanja certifikata i formalnog statusa reguliranog agenta je u toku i nikako ne utiče na nesmetano obavljanje sigurnosnih pregleda putnika i prtljaga

Uprava i uposlenici su, naglašava, ponosni na kvalitet i brzinu adaptacije na promjene koje su pokazali usvajanjem Pravilnika o standardima iz sigurnosti civilnog zrakoplovstva od 30. decembra 2024. i njegovom primjenom u roku 8 dana od dana objavljivanja, jer nije zabilježen niti jedan incident koji bi bio posljedica nekompetencija, nestručnosti ili neorganiziranosti.

- Međutim, preuzimanje procesa KDZ kontrole desilo se 18. maja ove godine, kada je provjereno i odobreno od državnog Komiteta za sigurnost civilne avijacije u BiH, koji kao tijelo ima predstavnike svih relevantnih subjekata sigurnosti u BiH (BHDCA, Ministarstvo odbrane, sigurnosti, prometa i komunikacija, Ministarstvo vanjskih poslova, OSA, SIPA, Granična policija BiH itd.) i mogu reći da je dobro da smo u vrlo kratkom roku od preuzimanja imali stručni nadzor kako bi se identificirale dodatne formalne neusaglašenosti koje su ranije trebale biti završene, objašnjava.

Preuzimanjem KDZ kontrole, Aerodrom je praktično preuzeo poslove od Granične policije BiH koja godinama muku muči sa nedostatkom uposlenika. Za normalan rad GPS-u fali 800 ljudi.

- A paralelno smo se usaglašavali sa novim propisima i pripremali preuzimanje obaveza KD pregleda i uspjeli da stvorimo pretpostavke za potpuno preuzimanje ove složene oblasti. To su veliki poslovni izazovi. Ilustracije radi, samo od preuzimanja KD kontrole više od milion komada prtljaga je ukupno pregledano, od čega oko pola miliona komada ručnog prtljaga od kojih je 80.000 zahtjevalo dodatne sigurnosne kontrole. Svaka sporna situacija je uspješno okončana i u startu prepoznato i spriječeno bilo kakvo ugrožavanje sigurnosti, priča v. d. direktor i nudi i ilustraciju: “Još je jedna vrlo bitna činjenica koja govori u prilog neupitnog sigurnosnog aspekta. Nakon kontrole aviokompanije Lufthansa u junu ove godine, na njihov prijedlog pokrenuta je inicijativa da se Sarajevski aerodrom uključi u program tzv. one stop security, što bi značilo da se putnici pregledani na našem aerodromu ne moraju ponovno pregledati na aerodromima širom EU”.

Poenta je, objašnjava, na stalnim sistemskim i kontroliranim aktivnostima održavanja i unapređenja ukupnog sigurnosnog aspekta. To je živa materija, podložna kontinuiranom propitivanju i usaglašavanju.

- Naprosto se ne želi vidjeti koliko je truda i rada uloženo da se dovedu brojne kompanije u Sarajevo, da se uspostavi zavidna mreža destinacija, da se osigura podrška brojnih instanci od lokalnog do državnog nivoa, da gradimo pozitivnu priču koja će našu državu prikazati u najboljem mogućem svjetlu, pomalo rezignirano konstatira Ramezić i prkosno nabraja uspjehe kompanije.

Ramezić je na ovoj dužnosti od decembra prošle godine i ne krije da je više no zadovoljan konkretnim pokazateljima napretka firme, ali i ogromnog neiskorištenog potencijala. Uvjeren je da im je neophodan i reset u organizacijskom smislu.

- Nova era poslovnog promišljanja i racionalizacije troškova po svim poslovnim parametrima radi očuvanja stabilnosti je nešto što je ovom preduzeću neophodno. Istakao bih da me je zateklo dosta problema koji su po meni rezultat loših i nedovoljno promišljenih odluka. Također, u pojedinim segmentima poslovanja prisutna je pogrešno naslijeđena praksa koja utiče na produktivnost u radu, a koju nastojim korigovati, kaže Ramezić, svjestan da se ne mogu stvari popraviti preko noći, “ali se mogu anomalije iz prethodnog perioda prepoznati i poduzeti aktivnosti u smislu korigovanja i unapređenja procesa, a da bi se jasno, transparentno i prije svega ljudski, stvorila atmosfera ugodna za rad i nove uspjehe”.

Nova pista

Sarajevo ima mali aerodrom, ali raste na naše oči. Šta možemo očekivati?

- Čeka nas realizacija najznačajnijeg, kapitalnog projekta – rekonstrukcija piste Sarajevskog aerodroma. Tu moramo usmjeriti sve svoje snage i iznijeti takav jedan projekat do kraja. Čekaju nas izazovi po pitanju infrastrukturnih kapaciteta pratećih sadržaja i sve ono što nas ne čeka, nego je već tu, a to su zahtjevi za digitalizacijom poslovnih procesa i energetska održivost. Ko to ne bude pratio, gubi konkurentnost u mreži evropskih i svjetskih aerodroma. A mi konkurenciju vrlo ozbiljno shvatamo i želimo ostati posvećeni našoj misiji i uzlaznoj putanji koju imamo. Možda u prilog ovome najbolje govori podatak da smo pozicionirani među vodeće aerodrome u Evropi u svojoj kategoriji. Prema najnovijem izvještaju ACI Europe za prvo polugodište 2025, zauzimamo treće mjesto među srednjim aerodromima u Evropi po rastu broja putnika, sa ostvarenim povećanjem od 31,1% u odnosu na isti period prethodne godine. Tome idemo u susret, to ne čekamo da se desi, kaže Ramezić i napominje: “Naravno, da ne zaboravim, čeka nas i dalje usklađivanje sa novim i ažuriranim procedurama i standardima tako da će i dalje biti evidentiranih stavki koje ćemo dok postoji aerodrom morati usklađivati”.