Strani ekonomisti očekuju sporiji rast hrvatskog gospodarstva

Bez autora
Aug 17 2023

Različiti ekonomski pokazatelji koje zagrebački Ekonomski institut već dugi niz godina objedinjuje u CEIZ indeksu poslovnog ciklusa sugeriraju da je ekonomska aktivnost u hrvatskom gospodarstvu u drugom tromjesečju blago ubrzala u odnosu na prvo.

Prema vrijednostima tog indeksa, realni rast BDP-a u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine procjenjuje se na 2,9 posto.

Promatra li se samo lipanj, vrijednost tog sintetičkog indikatora blago je pala. Rezultat je to pozitivnog predznaka mjesečne (desezonirane) vrijednosti obujma industrijske proizvodnje i proračunskih prihoda od PDV-a, ali s druge strane smanjenja kod prometa u trgovini na malo i broja dolazaka turista, objašnjavaju analitičari EIZ-a.

Prve službene procjene rasta BDP-a za drugi kvartal državni statističari objavit će krajem kolovoza. Istodobno, očekivanja u pogledu domaće gospodarske dinamike na razini cijele godine u većini ekonomskih prognoza u posljednjih nekoliko mjeseci uglavnom su povećavana, ali isto, nažalost, vrijedi i za prognoze prosječne inflacije u 2023.

Hrvatska narodna banka je, primjerice, svoja očekivanja gospodarskog rasta 2023. u lipnju podigla na 2,9 posto (s ožujskih 1,5 posto), a slično je izgledala i srpanjska revizija prognoze Hrvatske udruge poslodavaca, koja je u odnosu na proljeće udvostručila očekivani rast – sa 1,5 na tri posto.

U ovo doba prošle godine prognoze gospodarskog rasta za 2022. bile su osjetno niže nego što je na kraju ispalo (6,2 posto). Prije svega, turizam i prateća potrošnja povukli su znatno jače nego što se prvotno računalo. I ove godine među važnijim uporištima rasta je izvoz usluga, ali te stope, čini se, već zbog baznog učinka više ne mogu u toj mjeri iznenaditi.

S tim očito računaju i analitičari niza međunarodnih institucija, banaka i investicijskih kuća. Ako je suditi prema najnovijem, kolovoškom izdanju revidiranih ekonomskih prognoza koje objedinjuje FocusEconomics, strani analitičari u pogledu hrvatskog rasta imaju nešto manja očekivanja nego npr. HNB ili HUP.

Takozvana konsenzusna prognoza te kuće, inače jednog od vodećih globalnih pružatelja makroekonomskoh podataka, proizlazi iz predviđanja 20-ak privatnih institucija i nekoliko javnih, za hrvatski BDP u 2023. trenutno je na dva posto realnog rasta 2023. uz ubrzanje stope na 2,5 posto iduće godine.

Pritom stopu od 2,5 posto ili višu ove godine izglednom smatra njih sedam. Primjerice, u nizozemskoj bankarskoj grupaciji ING i mađarskoj OTP Hrvatsku ove godine vide na 2,7 posto rasta BDP-a, Citigroup je očekivanja podigao na 2,6 posto, Bečki institut i Raiffeisen Research su na 2,5 posto. Nasuprot tome, desetak prognoza i dalje je ispod dva posto. Među njima su npr. Oxford Economics, FrontierView, Euromonitor, kao i nekoliko kuća povezanih s rejting agencijama koje imaju i ponešto specifičan ritam revizija prognoza.

Raspoloženje potrošača

“Hrvatsko gospodarstvo poraslo je 2,8% na godišnjoj razini u prvom tromjesečju, nakon 3,5 posto zabilježenih u četvrtom tromjesečju 2022. Očekuje se da će rast dodatno usporiti i u drugom tromjesečju zbog izazovne baze za usporedbu, strožih financijskih uvjeta i još uvijek visoke inflacije”, navodi se u zaključnom komentaru, ali uz zadršku i napomenu da je većina tzv. visokofrekventnih podataka prilično pozitivna. Usto, i raspoloženje potrošača u prosjeku je, kažu, bilo bolje u drugom nego u prvom tromjesečju, a međugodišnji pad industrijske proizvodnje u travnju i svibnju bio je manji od prosjeka prvog tromjesečja.

Slične tendencije vrijede i za trgovinu. Znatno usporavanje stope rasta u ovoj godini tumači se uglavnom usporavanjem osobne potrošnje i izvoza robe, s tim da ulazak u schengenski prostor djeluje poticajno na turizam i ulaganja, kao i na olakšanje trgovine. Glavne negativne rizike ostvarenja prognoza predstavlja inflacija, kažu, ali i moguće lošija situacija u gospodarstvima EU u odnosu na očekivanu te potencijalno sporija apsorpcija fondova EU-a.

Kad je riječ o inflaciji, većina analitičkih kuća koja participira u konsenzusnoj prognozi u ostatku ove godine očekuje daljnje usporavanje, zbog tzv. baznog učinka i smanjenja potražnje. Rast potrošačkih cijena 2023. do prije mjesec dana u prosjeku su vidjeli na 7,1 posto, a sada na 7,4 posto, i to uz rasponu od 5,7 koliko očekuju u Frontierviewu do 8,5 posto predviđanja OTP-a. Za iduću godinu prosječna je prognoza usporavanje na 3,3 posto. Rizike da inflacija ove godine bude veća ekonomski prognostičari mahom vide u nastavku manjka radne snage i bržem nominalnom rastu plaća od očekivanja, kao i u prelijevanju viših cijena stanova na najamnine.

Istodobno, povećana očekivanja u vezi s inflacijom, naročito u kombinaciji s izraženim priljevima europskog novca iz Fonda solidarnosti (za obnovu) te Fonda za oporavak i otpornost (NPOO), odražavaju se i na predviđanja manjeg proračunskog deficita. Na razini opće države, prema konsenzusnoj prognozi, očekuje se manjak od oko 1,4 posto BDP-a, s tim da, primjerice, Oxford Economics strši s prognozom deficita od čak 4 posto. U usporedbi s 11 drugih država tzv. Nove Europe za Hrvatsku je očekivani deficit daleko najmanji; raspon očekivanja kod ostalih je od 2,3% BDP-a (Litva) do čak 5,6% (Slovačka).

Prednjače HUP i HNB

U protekle dvije godine ispalo je da su ostvarenom rastu BDP-a najbliže bile prognoze koje su ujedno bile i najoptimističnije. Primjerice, Oxfordovi analitičari približno u ovo doba godine bili su među rijetkima koji su predskazivali približno dvoznamenkastu stopu rasta. Ove godine očekivanjima prednjače domaći – HUP i HNB.

Koliko god se trenutno mnogo raspreda o tome da bi cijene mogle malo narušiti rezultate glavne turističke sezone, prve procjene središnje banke o prihodima od turizma u ovoj godini na tragu su ocjena koje se najčešće čuju iz samog sektora: još jedna dobra sezona, iako ne baš ravna prošloj. To u smislu priljeva turističkih deviza ne znači pad. U HNB-u, naime, očekuju da će oni premašiti prošlogodišnje rekordne brojke za više od deset posto. Imajući u vidu da je lani zabilježeno 13,1 milijardu eura i da se središnja banka u prvim procjenama konzervativnom, izgledno je da će ti prihodi premašiti 15 milijardi eura.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik