BiH poslala čitavu opštinu u Sloveniju

Bez autora
Mar 10 2026

Na rad u Sloveniju prošle godine poslato je 5.121 novih radnika iz BiH, a taj broj, koji je znatno manji u odnosu na raniji period i dalje je alarm za uzbunu, jer domaće tržište kuburi sa nedostatkom radne snage i poseže za uvozom stranaca.

U Sloveniju su mogli otići radnici svih profila

Agencija za rad i zapošljavanje BiH i u prošloj godini posredovala je u zapošljavanju domaćih građana u Sloveniji i Njemačkoj. 

- Kao i prethodnih godina u Sloveniju su mogli otići radnici svih profila, dok u Njemačkoj posredujemo samo za medicinske tehničare sa srednjom školom - kazali su "Glasu" u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.  

Tako je u prošloj godini izdato ukupno 12.295 radnih dozvola građanima BiH za rad u Sloveniji, od čega su 7.17 produžene, dok su po prvi put izdate 5.121 dozvole. 

Kada je riječ o Njemačkoj, nadležna agencija na nivou BiH, posredovala je u zapošljavanju 64 medicinska radnika.

„Štancano“ i do 18.000 radnih dozvola godišnje

U BiH je posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje u  prethodnom periodu „štancano“ i do 18.000 radnih dozvola godišnje, a najnoviji podaci pokazuju i da je taj broj u znatnom padu, ali i dalje nedovoljan u vrijeme kada domaće tržište vapi za radnom snagom zbog čega poseže za uvozom stranaca. 

Najnovijim podacima o odlasku radne snage svakako treba dodati i taj da mnogi iz BiH u vlastitoj režiji odlaze u Sloveniju i zapošljavaju se na tamošnjem tržištu.

Kada se podvuče crta dođemo i do podatka da je na rad u Sloveniju u prošloj godini samo posredstvom nadležne agencije isporučena jedna čitava lokalna zajednica. Najpribližnija toj činjenici je Kostajnica, koja prema posljednjim podacima popisa broji 5.645 stanovnika. 

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić rekao je da su dva razloga uticala na smanjen odlazak domaćih radnika u Sloveniju u prošloj godini. 

- Jedan je svakako to što je mnogo građana sa ovih prostora već ranije otišlo na rad u tu zemlju. Sa druge strane tu je i kriza. Mnogi ljudi koji odlaze na tržište te zemlje ne rade tamo već u okolnim državama, a to su prije svega Austrija, Njemačkoj i Italiji - kazao je "Glasu" Škrebić. 

Naveo je da je suludo da na nivou BiH postoji agencija koja se bavi zapošljavanjem, a koja nadalje posreduje u zapošljavanju domaćih građana u inostranstvu. 

- Uz to svakako treba dodati i činjenicu da mi imamo hronični nedostatak radne snage zbog čega uvozimo strane radnike. Za to dovođenje radne snage postoje mnoge administrativne prepreke i vodi se kampanja da se to ne radi. Nismo mi ni za jedno od tih rješenja, ali jedno moramo pronaći – poručio je Škrebić. 

Ako konstantno imamo, naveo je on, smanjenje broja radnika veoma je teško bez povećanja produktivnosti rada nositi se sa primanjima koje ljudi mogu ostvariti u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Italiji ili drugim evropskim zemljama iako su ta tržišta u krizi. 

- Treba da tražimo pravo rješenje. Nijedno to pravo rješenje nije u jednom smjeru, već je potrebno da ono bude kombinacija mnogo faktora. Prije svega, potrebno je ulaganje u tehnološki razvoj kako bi se podigla produktivnost rada, te otvaranje tržišta BiH i Republike Srpske kroz pojačane sigurnosne provjere ljudi koji dolaze ovamo. Tu je svakako i reforma osnovnog i srednjeg obrazovanja koje je direktno vezano za tržište rada - naglasio je Škrebić. 

Kroz ove parametre, poručuje on, u dogledno vrijeme mogli bismo doći do toga da ljudi se počnu vraćati na domaće tržište te da ostaju u zemlji. 

Dovođenje stranaca

U BiH su u 2025. godini izdate ukupno 6.702 radne dozvole stranim državljanima, a najviše je izdato radnicima iz Indije, Nepala i Turske.

U Agenciji za rad i zapošljavanja BiH su za portal "Capital" istakli da su na nivou BiH u prošloj godini ukupno izdate 4.584 nove radne dozvole, produženo je njih 2.118, a poništeno 800 dozvola.

- Na nivou BiH najviše radnih dozvola je izdato u građevinarstvu i to 1.672 dozvole, u prerađivačkoj industriji 1.170, za ostale uslužne djelatnosti 697, a za trgovinu 675 dozvola – naveli su u Agenciji te dodali da je za hotelijerstvo i ugostiteljstvo izdato 588 dozvola, a za umjetnost, zabavu i rekreaciju 585. Naglasili su da je najviše dozvola, kada su u pitanju strani državljani, izdato državljanima Indije i to čak 933 dozvole, dok je na drugom mjestu Nepal sa 831 dozvolom.




Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik