Cena šećera samo raste

Bez autora
Sep 19 2011

Cena šećera, prema procenama stručnjaka, ne može više ići nadole. Ceh neorganizovane lanjske agrarne politike platiće i proizvođači i potrošači. Ove jeseni za petinu su manje površine pod šećernom repom, a toliko će biti i smanjena proizvodnja u šećeranama. Za godinu dana cena šećera je duplirana. Umesto prosečnih 68 dinara, koliko je prošlog leta trebalo izdvojiti za kilogram, sada on dostiže cenu od 130 dinara. Situacija se posle avgustovskog zastoja i nestašice u trgovinama, stabilizovala, ali šećera iz Republičkih rezervi nema dovoljno. Dva su razloga uticala na rast cena šećera. Prvi je visoka cena šećerne repe, koja u ceni šećera učestvuje sa 50 odsto. Plaćamo repu najviše u Evropi, pa je tona 45 evra, dok je u Evropi 30 evra. Na cenu je uticalo i to što je prošle godine repa umesto na 70.000 hektara zasejana na oko 55.000 hektara. Kada se ugovarala setva, bila je povoljna cena kukuruza i mnogi su sa repe prešli na ovu kulturu. S druge strane, tada cena repe nije bila poznata. Tako ove godine poljoprivrednik na svaki evro uložen u repu dobiće još jedan evro. Njihova zarada biće duplo veća od uloženog.

Cena šećera samo rasteCena šećera, prema procenama stručnjaka, ne može više ići nadole. Ceh neorganizovane lanjske agrarne politike platiće i proizvođači i potrošači.

Ove jeseni za petinu su manje površine pod šećernom repom, a toliko će biti i smanjena proizvodnja u šećeranama.

Za godinu dana cena šećera je duplirana. Umesto prosečnih 68 dinara, koliko je prošlog leta trebalo izdvojiti za kilogram, sada on dostiže cenu od 130 dinara. Situacija se posle avgustovskog zastoja i nestašice u trgovinama, stabilizovala, ali šećera iz Republičkih rezervi nema dovoljno.

- Imamo zasad dovoljne količine šećera, ali veća je potrošnje i kupovina nego inače - kažu u vodećim trgovinskim lancima.

- I mada su nam odobrili veće kvote iz rezervi nego u avgustu, fabrike šećera ne mogu da nam tražene količine isporuče na vreme, pa dolazi do povremenih zastoja.

Direktor šećerane „Senta“ Ljubiša Radenković, ističe da su dva razloga uticala na rast cena šećera.

- Prvi je visoka cena šećerne repe, koja u ceni šećera učestvuje sa 50 odsto - kaže Radenković.

- Plaćamo repu najviše u Evropi, pa je tona 45 evra, dok je u Evropi 30 evra. Na cenu je uticalo i to što je prošle godine repa umesto na 70.000 hektara zasejana na oko 55.000 hektara. Kada se ugovarala setva, bila je povoljna cena kukuruza i mnogi su sa repe prešli na ovu kulturu. S druge strane, tada cena repe nije bila poznata. Tako ove godine poljoprivrednik na svaki evro uložen u repu dobiće još jedan evro. Njihova zarada biće duplo veća od uloženog.

S ozbirom na to da repe ne srpskom tržištu neće biti dovoljno, šećerane su počele da se utrkuju kako bi obezbedile osnovnu sirovinu za svoj posao.

- Procene su da će ovogodišnji rod repe biti oko 350.000 tona - ističe Radenković.

- Za potrebe srpskog tržišta treba odvojiti 220.000 tona, dok nam je kvota za izvoz oko 180.000 tona. Cifre pokazuju da ovogodišnji rod neće biti dovoljan. Šećer je u Evropi jeftiniji, jer su im niže otkupne cene repe. I srpske šećerane na evropsko tržište izvoze šećer po nešto nižim cenama, nego što su u Srbiji.

Uredba

Na pitanje kako je moguće da se i posle intervencije šećer plaća znatno više, ekonomista Aleksandar Stevanović smatra da se kod intervencija iz Robnih rezervi uvek javljaju problemi.

- Intervencijom iz Rezervi nikada ne može da se trajno reši problem neke cene, pa i šećera, posebno kada je reč o berzanskom proizvodu, i teško je reći ko je krivac za takvu situaciju - kaže Stevanović.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik