
Sve više ljudi odlučuje se da deo prirode preseli na svoj balkon.
Među najlepšim i najkorisnijim izborima svakako su stalnorađajuće jagode, poznate i kao mesečarke. Dobro podnose toplotu, pa uz odgovarajuću negu mogu rađati od proleća, pa sve do jeseni. Čak i na malom prostoru moguće je napraviti mini-baštu koja će biti i dekorativna i rodna.
I uz zid i u žardinjere
Za početak, najvažnije je izabrati odgovarajuće mesto. Jagode vole sunce, pa je idealno da balkon bude okrenut ka jugu ili zapadu, gde biljke mogu imati najmanje pet sati direktne svetlosti dnevno. Uz dobar raspored saksija i mali prostor može postati veoma produktivan.
Praktično rešenje je kombinacija vertikalnog i horizontalnog rasporeda. Uz zid se mogu postaviti police na više nivoa, na kojima se gaje sorte poput Albiona ili San Andreasa, poznate po krupnim i sočnim plodovima. Na ogradi balkona mogu se postaviti duže žardinjere s nekoliko biljaka, dok su viseće saksije idealne za sitnije, dekorativne sorte, poput šumskih jagoda, koje svojim izdancima lepo padaju i dodatno oplemenjuju prostor.
Zbog plitkog korenovog sistema, jagode su veoma pogodne za gajenje u posudama. Izbor između visećih saksija i žardinjera zavisi od prostora i ukusa. Viseće saksije treba da budu prečnika oko 30 centimetara, dok žardinjere treba da imaju dubinu do 25 centimetara. Važno je da sve posude imaju dobru drenažu kako bi se sprečilo zadržavanje viška vode.
Stručnjaci preporučuju kombinovanje više sorti kako bi berba trajala što duže. Dok neke daju krupnije plodove, druge se ističu bogatom aromom, pa se na taj način dobija i raznovrsnost ukusa i kontinuitet roda. Desetak biljaka može biti sasvim dovoljno za svakodnevno uživanje u svežim jagodama.
Zemljište treba da bude rastresito, plodno i propusno, dok je redovno zalivanje neophodno, naročito tokom toplijih dana. Prihrana na svakih deset do četrnaest dana dodatno će podstaći obilnije plodonošenje.
U društvu bolje napreduju
Jagode se mogu uspešno kombinovati i s drugim biljkama. Bosiljak, na primer, može doprineti boljem ukusu plodova i ujedno pomoći u zaštiti od štetočina, dok neven povoljno utiče na zdravlje cele mini-bašte.
Iako gajenje jagoda na balkonu zahteva određenu pažnju, nagrada je višestruka. Osim što pružaju sveže i zdrave plodove, jagode unose boju, miris i živost u svakodnevni prostor. Tako balkon postaje ne samo mesto odmora već i mali zeleni kutak koji spaja prirodu i uživanje.
Stalnorađajuće, pa još šumske
Ponuda različitih sorti stalnorađajućih jagoda sve je veća. Posebno se izdvajaju šumske jagode, koje po izgledu, mirisu i aromi podsećaju na samonikle, ali su otpornije i daju obilniji rod. Brzo se šire i dobro podnose direktno sunce.
Rađaju od aprila do prvih jesenjih mrazeva, a u zaštićenim uslovima mogu donositi plodove i tokom zime. Zemljište treba da bude blago kiselo, plodno, rastresito i propusno. Kao predusev najviše im odgovara detelina, dok se ne preporučuje sadnja na mestima gde su prethodno gajeni krompir, paprika, krastavac ili malina, zbog mogućih bolesti korena.
Sade se tokom cele godine
Nakon što se pokažu uspešnim u saksijama, jagode se često prenose i u baštu. Preporučena gustina sadnje je četiri do pet biljaka po kvadratnom metru, s razmakom između redova od 30 do 40 centimetara.
Sistem „kap po kap” idealan je za ove sorte, jer obezbeđuje ravnomerno zalivanje i optimalan unos hranljivih materija. Biljke su tolerantne na više temperature i brzo rastu, dostižući oko 30 centimetara u visinu, dok se šire i do 60 centimetara.
Jagode se najčešće sade u rano proleće ili početkom jeseni. Međutim, sadnice iz kontejnera mogu se saditi tokom cele godine, jer već imaju razvijen korenov sistem. Nakon svake sezone, zasad se obnavlja uklanjanjem starih listova i, po potrebi, proređivanjem.
Za bujan rast i dobar prinos preporučuje se upotreba đubriva s većim udelom azota u proleće, dok se u fazi cvetanja primenjuju formulacije bogate fosforom i kalijumom. Dobre rezultate daju i biostimulatori na bazi algi.
Saveti za gajenje
Jagodama je potrebno najmanje pet do šest sati sunca dnevno;
Zemljište treba da bude stalno blago vlažno;
Saksije treba da budu duboke najmanje 20 do 30 centimetara;
Koristiti rastresito i propusno zemljište;
Kod mladih sadnica preporučuje se uklanjanje prvih cvetova;
Horizontalni raspored
Dve do tri žardinjere dužine 60 do 80 centimetara;
U svaku posaditi tri do četiri biljke;
Razmak između biljaka oko 20 centimetara;
Kombinacija sorti
Za najbolje rezultate preporučuje se kombinovanje više sorti:
Albion – krupni plodovi;
San Andreas – obilno rađa;
Mara des Bois – izrazit ukus;
Alpine (šumske) – sitni, ali veoma aromatični plodovi