Oranice najskuplje u Raškom okrugu

Bez autora
Nov 02 2026

Među okruzima u Srbiji najveći obim prometa poljoprivrednog zemljišta, sa 1.095 sklopljenih kupoprodajnih ugovora, zabeležen je u regionu južnog Banata, dok je najveći međugodišnji rast prosečne cene zabeležen u Borskom okrugu, kazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda.

U izveštaju „Statistika cena nepokretnosti za prvo polugodište 2026” dalje se navodi da je na području južne i istočne Srbije, na određenim katastarskim parcelama u Boru, Leskovcu, Prokuplju, Zaječaru i opštinama Negotin i Vlasotince, kao i na području Šumadije i zapadne Srbije, u Kruševcu, takođe zabeležen znatan broj kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta, i to u cenovnom rasponu od 10.000 do više od 30.000 evra po hektaru.

„Ove kupoprodaje nisu uključene u proračun statističkih parametara odgovarajućih regiona jer su realizovane za posebne namene, kao što su potrebe širenja rudnika u Boru, Hemijske industrije ’Prahovo’, industrije građevinskog materijala Leskovac, rudnika u Zaječaru i solarnih elektrana u Kruševcu”, ističe se u izveštaju RGZ-a.

Najskuplje obradivo zemljište u Vojvodini, kako pokazuje uporedna analiza, nalazi se u Sremu, gde su poljoprivrednici za ar zemlje morali, u proseku, da izdvoje 150 evra. U tom okrugu zabeleženo je više od 800 kupoprodaja, a cena je u odnosu na isti period prošle godine porasla za 15,94 odsto, znatno više nego u drugim delovima severne pokrajine. Ipak, na teritoriji cele države najvišu cenu imalo je poljoprivredno zemljište u Raškom okrugu, gde su oranice u proseku koštale 182,7 evra po aru – sa rastom od 14,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je u južnoj i istočnoj Srbiji cena ara bila najniža u zemlji, s prosekom od 47,9 evra.

Prema izveštaju RGZ-a za prošlu godinu o kretanjima cena oranica, region Vojvodine predstavlja najstabilnije tržište obradivog zemljišta u zemlji. Prosečna cena u 2025. iznosila je 12.023 evra po hektaru, što je bilo za 1,2 odsto više nego u prethodnoj godini i za 4,1 odsto više nego u odnosu na 2023. Dalje se ističe da ovaj region ima najjasniju vezu između cene zemljišta i njegove proizvodne funkcije, budući da je reč o prostoru s visokom poljoprivrednom produktivnošću, razvijenim tržištem zakupa i stabilnom tražnjom za kvalitetnim obradivim površinama.

Inače, prosečna cena prometovanog poljoprivrednog zemljišta, a to se pre svega odnosi na njive na teritoriji Srbije do juna ove godine iznosila je 94,9 evra po aru, što je u odnosu na isti period prethodne više za 3,07 odsto, navodi Republički geodetski zavod u izveštaju „Statistika cena nepokretnosti za prvo polugodište 2026”.

Ove promene na tržištu, navodi se u izveštaju, potvrđuju ranije prognoze analitičara da će s godinama zemljište koje se koristi za proizvodnju hrane biti sve skuplje.


Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik