Otkupljivači spas za crveno zlato?

Bez autora
Apr 16 2013

Prošlog leta grad i nezapamćena suša desetkovali su zasade maline, a posledice elementarnih nepogoda najviše će uticati na ovogodišnji rod. Prinos crvenog zlata zbog toga biće za 35 procenata manji nego lane. Da robe neće biti dovoljno znaju i hladnjačari i proizvođači, nestašica robe uticaće da otkupna cena bude veća, ali će se ovajditi samo poljoprivrednici kojima pođe za rukom da iz desetkovanih malinjaka intenzivnim radom izvuku maksimum roda. Već je počelo i licitiranje sa otkupnom cenom ovogodišnjeg roda, poljoprivrednici očekuju minimalnih 200 dinara za kilogram, a ovaj put su i hladnjačari saglasni da će u trci za otkup što veće količine maline roba otići otkupljivačima koji daju najviše.

Otkupljivači spas za crveno zlato?Prošlog leta grad i nezapamćena suša desetkovali su zasade maline, a posledice elementarnih nepogoda najviše će uticati na ovogodišnji rod.

Prinos crvenog zlata zbog toga biće za 35 procenata manji nego lane.

Da robe neće biti dovoljno znaju i hladnjačari i proizvođači, nestašica robe uticaće da otkupna cena bude veća, ali će se ovajditi samo poljoprivrednici kojima pođe za rukom da iz desetkovanih malinjaka intenzivnim radom izvuku maksimum roda.

Već je počelo i licitiranje sa otkupnom cenom ovogodišnjeg roda, poljoprivrednici očekuju minimalnih 200 dinara za kilogram, a ovaj put su i hladnjačari saglasni da će u trci za otkup što veće količine maline roba otići otkupljivačima koji daju najviše.

"Tačno je da je stanje u zasadima veoma loše i da to može podići otkupnu cenu, ali je rano za licitiranje. Pokazaće se u narednom periodu, kada se tržište otvori, koja je gornja granica da koje su otkupljivači spremni da idu, jer uz preuzimanje robe uvek ide i veliki rizik", kaže Slobodan Kuzmanović, vlasnik hladnjače "Trgoagent" u Karanu, pred sezonu u kojoj nije izvesno da će njegove hladnjače, zbog manjka robe, raditi punim kapacitetom.

Ovih dana proizvođači "crvenog zlata" završavaju čišćenje, đubrenje, frezerovanje i vezivanje malina, a slika iz zasada ne obećava mnogo: u većini malinjaka stabljike jedva da dosežu do druge žice, najveći broj poljoprivrednika ne može se nadati visokim prinosima.

"Problem je što proizvođači nemaju obrtnog novca, institucije su posle prošlogodišnjeg grada i katastrofalne suše ostale gluve na naše zahteve, od države nismo dobili nikakvu pomoć, pa jedva uspevamo da obezbedimo đubrivo, hemiju, mehanizaciju. Mnogi uzimaju avans od otkupljivača od 15.000 do 100.000 dinara za repromaterijal, da bi spasli zasade", objašnjava Dobrivoje Radović iz ivanjičkog udruženja "Malinar".

U ariljskom, užičkom, požeškom, bajinobaštanskom kraju, stanje zasada je isto.

"Prošle godine proizveli smo 37.000 tona, ove će biti daleko manje maline. Đubrivo je za 10 odsto skuplje nego lane, svi troškovi proizvodnje su "skočili", ali se nadamo da godina neće proći bez zarade, jer je konkurencija među otkupljivačima postala veća", tvrdi Dragan Bogdanović iz ariljskog udruženja "Vilamet".

"Do kraja meseca sastaćemo se sa hladnjačarima, da bismo započeli razgovore o otkupnoj ceni".

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik