Vrednosni papiri nam pumpaju dug

Bez autora
Aug 30 2012

Država nastavlja da se sve više i po većoj ceni zadužuje emitovanjem obveznica. Kamata za zapise prodate u utorak tako je bila preko 15 odsto! Time se puni budžet, ali i i uvećava javni dug, koji je već premašio 15 milijardi evra i preti da nas uvuče u prezaduženost. Srbija se tokom drugog tromesečja ove godine finansirala isključivo prodajom hartija od vrednosti, tako da je dug, po ovom osnovu, narastao na 369,6 milijardi dinara ili, drukčije rečeno, sada je za 60,8 milijardi dinara viši nego proletos. Od marta do jula, za vrednosne hartije Trezora bila je mršava sezona, jer je prosečno prodato nešto ispod polovine emitovanih obveznica. U junu je prodato samo 19 odsto puštenih zapisa. Na pad ulaganja investitora u naše vrednosne hartije uticali su rast premije rizika zemlje i neizvesnost oko dinamike i jačine fiskalne konsolidacije.

Vrednosni papiri nam pumpaju dugDržava nastavlja da se sve više i po većoj ceni zadužuje emitovanjem obveznica. Kamata za zapise prodate u utorak tako je bila preko 15 odsto!

Time se puni budžet, ali i i uvećava javni dug, koji je već premašio 15 milijardi evra i preti da nas uvuče u prezaduženost.

Srbija se tokom drugog tromesečja ove godine finansirala isključivo prodajom hartija od vrednosti, tako da je dug, po ovom osnovu, narastao na 369,6 milijardi dinara ili, drukčije rečeno, sada je za 60,8 milijardi dinara viši nego proletos. Od marta do jula, za vrednosne hartije Trezora bila je mršava sezona, jer je prosečno prodato nešto ispod polovine emitovanih obveznica. U junu je prodato samo 19 odsto puštenih zapisa.

- Na pad ulaganja investitora u naše vrednosne hartije uticali su rast premije rizika zemlje i neizvesnost oko dinamike i jačine fiskalne konsolidacije - navode u NBS.

- Država je zbog toga odlučila da prošlog meseca ponovo ponudi zapise sa kraćim rokom od tri do šest meseci. Na dve aukcije je postignuta kamata od 12,7 odsto, odnosno 13,25 odsto.

Prema rečima Đorđa Đukića, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu, zbog nepovoljne ekonomske situacije u Srbiji, ali i u Evropi, ulagači se zatvaraju. Ima naravno špekulanata sa takozvanim vrućim kapitalom, koji su spremni da rizikuju i da kupuju zapise, ali po visokim cenama.

- Banke nisu mnogo spremne da kupuju zapise, kao što su to činile ranije, kada im je bilo isplativije, nego da odobravaju kredite, jer država još nije isplatila ni stare dugove, već im daje samo kamatu - kaže ekonomista Mlađen Kovačević.

- Da bi privukla kupce, ona mora da podiže kamatu, a to znači samo još veće zaduženje.

Spolja

Javni spoljni dug Srbije je veći za 382,8 miliona evra.Direktne obaveze iznose 255,3 miliona evra za zajam Evrospek investicione banke za finansiranje izvozno orijentisanih malih i srednjih preduzeća, a indirektne od 190,5 miliona evra za garanciju za kredit Evropske investicione banke kompanije „Fijat kompakt automobili Srbija“. Obaveze države prema Fondu za razvoj su povećane za 51,1 milion evra, kao i za garanciju za kredite banaka „Galenici“ i „Građevinskoj direkciji Srbije“ od 63,1 milion evra.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik