
Koliko je nenormalno tržište nekretnina u BiH potvrđuje činjenica da za vrijednost garaže u Sarajevu možete kupiti na primjer trosoban stan (64 kvadratna metra) u Varešu ili skoro tri jednosobna stana u Lukavcu.
Naime, na platformi OLX, građanin Sarajeva prodaje svoju garažu u naselju Breka za čak 75.000 KM (3.750 KM po kvvadratu), dok na istoj platformi stanovnik Vareša svoj stan od 64 kvadratna metra prodaje za 72.000 KM (1.125 Km po kvadratu) ili stanovnik Lukavca svoj jednosoban stan od 42 kvadrata prodaje za 28.000 KM (666 KM po kvadratu).
Da ovo nije jedinstven slučaj potvrđuje i drugi korisnik OLX-a koji svoju garažu u sarajevskom naselju Hrasno prodaje za čak 95.000 KM (6.333 KM po kvadratu).
Daljim uvidom u oglase na pomenutoj platformi, priča postaje samo gora. Naime pojedina parking mjesta u Sarajevu koštaju skuplje od stanova u drugim mjestima u BiH. Tako garažno mjesto u podzemnoj garaži stambeno-poslovnog kompleksa Ilidža Towers veličine skoro 14 kvadratnih metara prodaje se za 36.000 KM (2.571 KM po kvadratu). Opet ne radi se o jedinstvenom slučaju, tako garažna mjesta smještena u suterenskom dijelu stambeno-poslovnog kompleksa Nova Otoka u Sarajevu idu po cijeni 34.500 KM (2.300 KM po kvadratu).
Parking za milion i po
Osnovnu tezu da nešto nije dobro na bh. tržištu nekretnina potvrđuje i oglas putem kojeg korisnik OLX-a prodaje parking u sarajevskoj ulici Čumurija za milion i po konvertibilnih maraka. Kako navodi prodavac, plac ima kapacitet od 12 parking mjesta ali postoji mogucnost izgradnje više parking mjesta.
Agent za nekretnine Haris Kadić za Oslobodjenje.ba kaže da je najbitnije postaviti reper, a u smislu šta je normalno u pogledu cijena nekretnina.
"Svako ima pravo svoju nekretninu da prodaje po onoj cijeni po kojoj želi, a kupit će onaj ko može. Ali osnovno pitanje je šta je osnov, šta je polazna stavka na osnovu čega računamo da li je cijena realna ili nije", kaže Kadić.
Dodaje da taj reper ne može biti cijena stanova u Moskvi, ni New Yorku, ni Dubrovniku, pa ni Zagrebu ili Beogradu.
"Svako tržište je tržište samo za sebe. I ljude u Sarajevu nije briga dali je nešta skuplje ili jeftinije u Moskvi ili bilo gdje drugo. U New Yorku je kvadrat dvadeset hiljada KM skuplji od Sarajeva i na šta smo došli? To što neko u Sarajevu svoju garažu cijeni 95.000 ili 75.000 KM je potpuno normalno, jer se radi o ponudi i potražnji", istakao je Kadić.
Na pitanje dali je normalno da za cijenu garaže u Lukavcu možete kupiti tri stana, Kadić kaže da svaka ponuda ima svog kupca.
"Neko će kupiti garažu u Sarajevu, a neko ću uzeti 100.000 KM i kupiti tri stana u Lukavcu. Sve je stvar ličnog poimanja. Otvoreno je tržište, privatna svojina je u pitanju, može svako da stavi koliko hoće. Onaj ko može da plati, plaća. Onaj ko ne može uzme sto hiljada i ode kupi tri stana u Lukavcu. Ne moramo svi živjeti u Sarajevu", poručio je Kadić.
Na pitanje zbog čega dolazi do tolike disproporcije u cijenama, Kadić kaže da je to posljedica želje ljudi da žive u Sarajevu.
"Kolika je prosječna plata konobara u Lukavcu? Mislim, sve je stvar logike, shvatanja stvari. Ali kad pričamo o realnosti cijene nekretnina u Sarajevu, ja uvijek pitam šta je reper za to da kažemo da je, da, da je cijena kvadrata u Sarajevu preskupa. Znači, mora biti reper na osnovu čega se formira. Ja, ako vi oglasite stan od četrdeset kvadrata za 180.000 KM i prodate ga u roku od dvadeset četiri sata, mislim da je to dovoljno da kažemo da ljudi u Sarajevu imaju para da kupe stan", naglašava Kadić.
Kapitalizam je surov
Dodaje da naravno ne misli na sve ljude u Sarajevu.
"Ali ne moramo svi imati stan. Znači nije Bogom dano da svi imamo stan. Ljudi stanove i krov nad glavom otplaćuju trideset godina, koliko se može podići hipotekarni kredit. Sa dvije prosječne plate vi možete podići hipotekarni kredit i kupiti stan u Sarajevu, ali ne može pored tramvaja, može u Švrakinom ili na ulazu u Buća Potok. Tu može da se kupi stan za 200.000 KM i da bez problema podignete hipotekarni kredit ako vam je plata 1.400 KM. A kako ćete saživjeti sa ostatkom plate, to je neki drugi par rukava", ističe Kadić.
Na pitanje kako smo došli do toga da se za prosječnu platu u Sarajevu ne može kupiti ni kvadrat stana, Kadić kaže da je za to kriva isključivo potražnja.
"Nedostatak stanova, broj ljudi na malom mjestu. Svi hoće u Sarajevo, svi hoće uz tramvaj, svi hoće na Dolac Maltu. I zašto ja ako imam stan na Dolac Malti... Što bi ga ja dao za tristo hiljada zbog nečije plate? Ali danas oni koji rade za platu najmanje kupuju stanove. Danas oni koji imaju svoje firme, danas oni koji rade na procenat, danas oni koji rade dva pa i tri posla mogu da kupe stan, a oni koji rade od osam sati do 16:00 i ugase telefon, odu kući da spavaju i imaju platu nikad neće kupit stan", smatra Kadić.
Poručio je da se jednostavno radi o kapitalizmu.
"Kapitalizam je takav. Svi imaju izbor. Mogu da radim od 8 do 12 i da prodam jedan stan, a mogu da radim ujutro od 8 do 20 pa da prodam dva stana. Svaka mikrolokacija ima svoje prednosti. Cijene stanova se formiraju na više načina, od cijene izgradnje, cijene renoviranja, cijene potražnje, cijene bankarskih kredita. Oni koji danas kupuju stanove su oni koji imaju svoje firme. Prošlo je vrijeme kad ste u Sarajevu od jedne plate mogli kupiti dva kvadrata stana. Danas veliki broj ljudi ne živi od plate i može da živi kako treba i može da plati kvadrat privatne svojine na Grbavici 6.000 ili 7.000 KM", ističe Kadić.
Prema njegovim riječima, bh. društvo se raslojilo na sve strane.
"Surovo je tržište. Ja bih volio da svi mogu kupiti. Ja bih volio da je kvadrat marku, ali nigdje zakonski nije navedeno za koliko ja moram da prodam svojinu. Iz iskustva kažem da u Sarajevu ne stoji u ponudi duže od mjesec niti jedan stan koji ima iole normalnu cijenu. Znači, neko kupuje. A kupuje onaj ko radi. Kupuje onaj ko radi petnaest sati dnevno, dvadeset sati dnevno", zaključio je.