U Hrvatskoj je u srpnju promet u trgovini na malo realno pao oštrih 2 posto na godišnjoj razini, što je najveći pad potrošnje od ožujka 2013. godine. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u srpnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno pao za 2,4 posto, dok je realno skliznuo 2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Nakon blagog 0,1-postotnog rasta u lipnju, pad u srpnju najveći je od ožujka 2013. godine, kada je potrošnja potonula 2,1 posto. Od početka godine potrošnja prilično oscilira. U prva je dva mjeseca stagnirala, da bi u ožujku i travnju porasla. U svibnju je, pak, promet u trgovini na malo potonuo 1,8 posto.
U Hrvatskoj je u srpnju promet u trgovini na malo realno pao oštrih 2 posto na godišnjoj razini, što je najveći pad potrošnje od ožujka 2013. godine.
Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u srpnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno pao za 2,4 posto, dok je realno skliznuo 2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Nakon blagog 0,1-postotnog rasta u lipnju, pad u srpnju najveći je od ožujka 2013. godine, kada je potrošnja potonula 2,1 posto. Od početka godine potrošnja prilično oscilira. U prva je dva mjeseca stagnirala, da bi u ožujku i travnju porasla. U svibnju je, pak, promet u trgovini na malo potonuo 1,8 posto.
U tom je mjesecu utjecaj turista dosta bitan na kretanje prometa u maloprodaji, a ove je godine, po podacima DZS-a, u srpnju bilo 2,1 posto manje noćenja nego u istom lanjskom mjesecu. Stoga se mogao očekivati određeni negativni utjecaj na kretanja u trgovini na malo, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist u Splitskoj banci.
S druge strane, domaća je potražnja i dalje dosta slaba, što je posljedica i pada zaposlenosti u prvoj polovini godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Potvrđuje se da osobna potrošnja, koja je ključna za stabilizaciju gospodarskog oporavka, više ne može biti generator rasta, nego to treba biti rast industrijske proizvodnje i izvoza. Međutim, teško da industrijskih sektor sam može pokrenuti gospodarstvo, dok se ne stabiliziraju osobna potrošnja i kapitalne investicije, objašnjava Šantić.
U osvrtu na podatke DZS-a, analitičari Raiffeisenbank Austria navode, pak, da osim lošijih podataka iz turističkog sektora, doprinos negativnim kretanjima u maloprodaji i dalje dolazi od vrlo slabog tržišta rada, visoke razine potrošačkog pesimizma te nepovoljnih očekivanja glede oporavka hrvatskog gospodarstva.
Poručuju i da ove godine ne očekuju oporavak prometa u trgovini na malo, već blagu stopu rasta od svega 0,2 posto realno.