U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz je rastao po dvoznamenkastim stopama, a u srpnju za oko 4 posto na godišnjoj razini jer je inicijalni pozitivan efekt ulaska Hrvatske u EU nakon godinu dana išeznuo. U prvih sedam mjeseci hrvatski robni izvoz dosegnuo je 44,9 milijardi kuna, što je 12,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz porastao za 5,3 posto, na 76,8 milijardi kuna, pokazuju danas objavljeni konačni podaci Državnog zavoda za statistiku. No dok je u prvih šest mjeseci rastao po dvoznamenkastim stopama, u srpnju je izvoz porastao samo 4,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Taj podatak je očekivan, s obzirom na to da je dio izvoza krenuo s ulaskom u EU. Tada su mali i srednji poduzetnici bez ikakvih prepreka počeli izvoziti na jedinstveno tržište pa se njihov izvoz znatno povećao.
U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz je rastao po dvoznamenkastim stopama, a u srpnju za oko 4 posto na godišnjoj razini jer je inicijalni pozitivan efekt ulaska Hrvatske u EU nakon godinu dana išeznuo.
U prvih sedam mjeseci hrvatski robni izvoz dosegnuo je 44,9 milijardi kuna, što je 12,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz porastao za 5,3 posto, na 76,8 milijardi kuna, pokazuju danas objavljeni konačni podaci Državnog zavoda za statistiku.
No dok je u prvih šest mjeseci rastao po dvoznamenkastim stopama, u srpnju je izvoz porastao samo 4,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
Taj podatak je očekivan, s obzirom na to da je dio izvoza krenuo s ulaskom u EU. Tada su mali i srednji poduzetnici bez ikakvih prepreka počeli izvoziti na jedinstveno tržište pa se njihov izvoz znatno povećao. Nakon što je prošla godina dana, taj inicijalni efekt uzrokovan isključivo ulaskom u EU, a ne novom statističkom metodologijom, sad je već ispuhan, objasnio je Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Druga je stvar to što je vrijednost izvoza tvrtki koje ne moraju popunjavati obrazac Intrastata uključena u podatke za lanjski srpanj, ali za ovogodišnji još nije, kaže Krištof.
Na konačne podatke DZS-a o izvozu osvrnula se i Hrvatska gospodarska komora. Ističe kako je najveći rast izvoza zabilježen prema članicama Europske unije, u koje je izvoz povećan za 15,7 posto i činio je 81,3 posto ukupnog povećanja izvoza.
Hrvatski robni izvoz u EU u prvih sedam mjeseci iznosio je 29 milijardi kuna te je prema istom razdoblju lani povećan za 15,7 posto. Uvoz iz članica EU-a istodobno je povećan za 6,5 posto, na 57,5 milijardi kuna.
U prvih sedam mjeseci porastao je i izvoz hrvatskih roba u zemlje CEFTA-e, za 14,1 posto, na 18,9 milijardi kuna, dok je uvoz iz tih zemalja pao za 7,5 posto, na 4,08 milijardi kuna.
Prema danas objavljenim konačnim podacima, vanjskotrgovinski deficit iznosio je na kraju srpnja 31,9 milijardi kuna, što je otprilike milijardu kuna ili oko 3 posto manje nego lani. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je sedam mjeseci iznosila 58,5 posto, što je oko 0,5 postotnih bodova više nego u istom lanjskom razdoblju.
Analitičari HGK ocjenjuju da će daljnja kretanja izvoza u ovoj godini znatno ovisiti o globalnim kretanjima, posebice u EU-u, čiji se rast u drugom dijelu ove godine usporava.